Centar za europske političke studije (CEPS) istražio je uspješnost europskih zemalja u digitalnom učenju i ustanovio da su Estonija, Nizozemska i Finska napredovale u digitalnom obrazovanju, dok su se Italija i Njemačka našle na začelju ljestvice.
Nova studija koju je proveo CEPS mjerila je rezultate učenja, digitalnu infrastrukturu, politiku, kao i stav ljudi prema digitalnom učenju u 27 država članica EU-a. Digitalno učenje svaka je vrsta učenja koja se provodi uz podršku digitalne tehnologije od online tečajeva za učenje kodiranja pa sve do gamifikacije učionica, obrazovanja i cjeloživotnog usavršavanja, koji se transformiraju digitalnom tehnologijom.
Rezultati CEPS-ova istraživanja naglašavaju potrebu za ciljanim politikama, kao i prekograničnim učenjem kako Europa ne bi propustila taj trend.
Prema rezultatima istraživanja, Estonija, Nizozemska i Finska nalaze se na prva tri mjesta jer sve uživaju snažnu podršku nacionalnih politika koje potiču digitalno učenje, korištenje digitalnih vještina te imaju visoku digitalnu pismenost stanovništva.
Zemlje sa slabijim rezultatima uključuju Belgiju na 21. mjestu, Poljsku na 22., Češku na 23., Rumunjsku na 24., Grčku na 25., Italiju na 26. i Njemačku na 27. mjestu. Lošiji rezultati sugeriraju ograničenu podršku nacionalnih politika za jačanje digitalne pismenosti i otežani pristup digitalnim resursima u navedenim zemljama.
Dok pojedine veće europske zemlje zaostaju, manje zemlje se nalaze iznad prosjeka. Luxembourg, najbogatija europska zemlja, nalazi se na 4. mjestu unatoč tome što ne postiže dobre ocjene vezane uz inovacije. Također, još više iznenađuje Malta koja se nalazi na 5. mjestu i Cipar na 6. mjestu, dokazujući da se isplati investirati u digitalnu infrastrukturu kao i obrazovanje.
Hrvatska je na 13. mjestu kada je pitanju digitalno učenje, zauzima sredinu ljestvice, ali nadmašuje puno veće i bogatije zemlje. Hrvatska brzo napreduje jer je prepoznala potencijal digitalizacije, ambicioznih novih politika kao i EU financiranja te financiranja na nacionalnoj razini. Kao posebno zanimljiv projekt izdvojen je projekt "e-Škole", koji provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET s ciljem da se digitalno transformiraju obrazovni procesi svih škola u Hrvatskoj do kraja 2022. godine. Te i druge inicijative upućuju na to da Hrvatska poduzima konkretne mjere i kreće se u pravom smjeru digitalnog cjeloživotnog učenja.
Digitalno obrazovanje je budućnost. Rezultati istraživanja trebali bi biti alarm za zemlje koje riskiraju propustiti taj trend. Koje su sličnosti između Italije i Njemačke? Obje su zemlje snažne u tradicionalnim industrijama, odnosno u proizvodnji, dok su slabe u digitalnom učenju. Njihovi lideri trebali bi učiti od svojih manjih, brzo prilagođavajućih EU partnera koji su orijentirani na budućnost, istaknuo je Daniel Gros, direktor CEPS-a.
Naša je želja da svi Europljani razumiju i imaju koristi od tehnologije. Sveobuhvatna strategija digitalnog učenja temelj je ove ambicije. Istraživanje pokazuje da različite zemlje mogu učiti jedna od druge te da tvrtke i vlade mogu zajedno raditi na izgradnji digitalno spremne Europe, dodala je Katerina Havrlant, direktorica inicijative Grow with Google.
