Opisana kao prvi ultra-realistični humanoidni robot umjetnik na svijetu, Ai-Da se pojavila u jednoj od prostorija parlamenta obloženoj drvom, noseći kratku crnu periku i traper tregere.
Sa ženskim humanoidnom licem i otkrivenim robotskim rukama, Ai-Du su napravili znanstvenici na sveučilištu Oxford i nazvali je prema britanskoj matematičarki i računalnoj pionirki Adi Lovelace.
Odgovarala je na pitanja uz šefa Ai-Da projekta i direktora umjetničke galerije Aidana Mellera u televizijskoj sekvenci kojoj su domaćini bili komunikacije Doma lordova i Digitalni odbor.
Ja sam, i ovisim o, kompjutorskim programima i algoritmima. Iako nisam živa, stvaram umjetnost, rekla je Ai-Da kad je upitana kako se njezina djela razlikuju od onih koja stvaraju ljudi.
Ai-Da je stvorila seriju radova, uključujući i sliku pokojne kraljice Elizabete, a njezini radovi prikazani su na izložbama i u galerijama.
Odbor je čuo od humanoidnog robota, kao i od stručnjaka iz umjetničke industrije i profesora, o učincima tehnologije na radnike u kreativnoj industriji.
Odgovarajući na prvo pitanje odbora o tome kako slika slike, Ai-Da je rekla da joj u slikanju na platnu pomažu Al algoritmi, kamera smještena u očima i robotske ruke.
Ai-Da je također objasnila kako joj je analiziranje velikog korpusa teksta u identifikaciji zajedničkog sadržaja i poetskih struktura omogućilo da piše nove pjesme.
Kako se to razlikuje od čovjeka je svijest; nemam subjektivna iskustva iako mogu o njima govoriti, rekla je Ai-Da.
Izvor: HINA