Prema rezulatima nove studije, objavljene u znastvenom časpisu Lancet, u Hrvatskoj je 2022. godine bilo oko 28 posto pretilih žena i 35 posto pretilih muškaraca, što je 15 odnosno 24 posto više u odnosu na razdoblje od prije 30 godina, a bilježimo i značajno povećanje postotka pretile djece.
Prema studiji, u našoj zemlji je 2022. godine bilo pretilo 28,3 posto žena, što predstavlja povećanje od 14,9 posto u usporedbi s podacima iz 1992. godine. Još je više zabrinjavajuća situacija kod muškaraca, gdje je udio pretilih iznosio 34,8 posto 2022., a to je 24,1 posto više nego u zadnjih 30 godina, kazao je Bojan Jelaković, voditelj skupine hrvatskih znanstvenika uključenih u istraživanje kroničnih nezaraznih bolesti, među kojima je i istraživanje o pretilosti.
Prema udjelu pretilih muškaraca, Hrvatska je na viskom trećem mjestu među zemljama srednje i jugoistočne Europe. Veće postotke bilježe samo Rumunjska (38 posto) i Mađarska (36 posto). Na svjetskoj ljestvici, Hrvatska zauzima 25.mjesto.
Kada je riječ o udjelu pretilih žena, Hrvatska je smještena na 88. mjesto, ali je u skupini zemalja srednje i jugoistočne Europe također na trećem mjestu, ponovno iza Rumunjske (32 posto) i Mađarske (29 posto).
Podaci o Hrvatskoj dio su istraživanja na globalnoj razini koje je prikupilo podatke od 222 milijuna ispitanika u 190 zemalja, u razdoblju od 1992. do 2022.godine. Rezultati studije, objavljene u povodu Svjetskog dana debljine 4. ožujka, pokazali su da su se stope pretilosti u odraslih više nego udvostručile.
U svijetu živi više od jedne milijarde ljudi s pretilošću. Ovi rezultati naglašavaju hitnost potrebe za implementacijom sveobuhvatnih strategija i politika koje će adresirati uzroke i posljedice pretilosti. Pored toga, nužno je osvijestiti javnost o važnosti zdravog načina života i podržati inicijative koje promiču pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, kazao je Jelaković, inače pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb.
Slični zabrinjavajući obrazac vidi se i u djece i adolescenata u Hrvatskoj. Godine 2022. bilo je 7,2 posto pretilih djevojčica što je povećanje za 3,9 posto u zadnjih 30 godina, a iste je godine bilo pretilo 11,3 posto dječaka što je porast za 6,3 posto od 1992. godine.
Prema postotku pretilih djevojčica Hrvatska je na 110. mjestu te na 103. mjestu kada je riječ o pretilim dječacima, dok se se u usporedbi sa srednjim i jugoistočnim europskim državama nalazi na osmom mjestu u obje kategorije. Među potonjim zemljama, Mađarska je i ovdje u vrhu, točnije na prvom mjestu, i prema udjelu pretilih dječaka i djevojčica.
Ukupno gledajući, stope pretilosti među djecom i adolescentima u svijetu porasle su čak četiri puta.
Zbog nezdravog načina života i niske zdravstvene pismenosti, Hrvatska liga za hipertenziju je prije nekoliko godina pokrenula trajnu akciju "Lov na Tihog ubojicu", podsjetio je Jelaković, a trenutni planovi Ministarstva zdravstva idu prema tome da se građane, osim o debljini, informira o svim čimbenicima kardiovaskularnog rizika.
Studiju objavljenu u časopisu The Lancet provela je skupina istraživača NCD Risk Factor Collaboration (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).