Novo istraživanje koje će biti predstavljeno na ovogodišnjem Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i infektivnih bolesti, ECCMID 2022, u Lisabonu krajem travnja pokazuje da, iako s vremenom broj antitijela protiv virusa SARS-CoV-2 opada i kod prethodno zaraženih i kod cijepljenih pacijenata, učinak antitijela poboljšava se tek nakon prethodne infekcije, a ne cijepljenja. Ta razlika mogla bi objasniti zašto se čini da su prethodno zaraženi pacijenti bolje zaštićeni od nove infekcije od onih koji su samo cijepljeni.
Studija dr. Carmita Cohena i njegovih kolega iz Medicinskog centra Sheba u Izraelu također je otkrila da su, suprotno očekivanjima, prethodno zaraženi pacijenti s pretilošću imali veći i trajniji imunološki odgovor od pacijenata s prekomjernom tjelesnom težinom i normalnom težinom.
Dok zaštita od ponovne infekcije traje dugo kod pacijenata koji su se oporavili od COVID-a, infekcije su sve češće šest mjeseci nakon cijepljenja. U ovoj novoj studiji autori su analizirali humoralni, odnosno protutijelima inducirani imunološki odgovor kod osoba oporavljenih od bolesti COVID-19, ali necijepljenih i usporedili ga s onima koji su primili dvije doze Pfizerova cjepiva (ali bez prethodne infekcije) tijekom osam mjeseci.
Studija je regrutirala prethodno zaražene necijepljene i dvostruko cijepljene nikad zaražene osobe od 25. ožujka 2020. do 25. studenog 2020., a zaključena je u travnju 2021. godine, neposredno prije nego što je delta-varijanta stigla u Izrael.
Oni koji su prethodno bili zaraženi u ovoj studiji bili su zaraženi izvornom i alfa-varijantom (u nekim slučajevima i beta-varijantom) virusa SARS-CoV-2, iako nije poznato koja varijanta je bila u pitanju za svakog pacijenta jer je laboratorij dobio samo sposobnost dugotrajnog sekvenciranja varijanti nakon što je studija počela.
Znanstvenici su pratili 130 pacijenata s dijagnozom bolesti COVID-19 pomoću PCR testiranja. Ti pacijenti nisu bili cijepljeni i ostali su necijepljeni tijekom studije. Niti jedan od ovih pacijenata nije ponovno zaražen tijekom razdoblja ispitivanja. Prikupljeni su podaci o akutnim (tijekom infekcije i neposredno nakon) te dugotrajnim (nakon šest tjedana) simptomima.
Nakon toga usporedili su šiljasti protein IgG i neutralizirajuća protutijela tih 130 oporavljenih pacijenata s osobama koje su bile dvostruko cijepljene Pfizerovim cjepivom, ali koje dotad nisu bile zaražene koronavirusom. Dvostruko cijepljeni pacijenti također su ostali neinficirani tijekom razdoblja ispitivanja. Međutim, u Izraelu su se u to vrijeme (drugo tromjesečje 2021.) počeli pojavljivati dokazi da su dvostruko cijepljeni nikada zaraženi zdravstveni radnici doživjeli 'probojne' infekcije otprilike šest mjeseci nakon njihove druge doze. S druge strane, prethodno zaražene osobe koje nisu cijepljene nisu bile ponovno zaražene.
Cilj te studije bio je istražiti zašto je to tako.
Indeks avidnosti, odnosno kvalitete djelovanja antitijela, uspoređen je nakon jednog mjeseca i šest mjeseci za podskupine sastavljene od 16 osoba koje su se oporavile od bolesti COVID-19 i 22 nikad zaražene osobe koje su bile dvostruko cijepljene. Za oporavljene pacijente također su prikupljeni upitnici koji se odnose na simptome, uključujući i dugi COVID.
Izraelski znanstvenici su otkrili da je broj antitijela mjesec dana nakon cijepljenja bio veći od broja antitijela kod pacijenata koji su se oporavili od COVID-a. Međutim, broj antitijela je i strmije opadao u cijepljenoj skupini. Indeks avidnosti bio je viši u cijepljenih osoba nego u oporavljenih pacijenata u početku. Međutim, avidnost do šest mjeseci nije se značajno promijenila u cijepljenih osoba, dok je postupno rasla u oporavljenih pacijenata i potencijalno ih zaštitila od ponovne infekcije.
Zanimljivo i suprotno očekivanjima znanstvenika bilo je da je razina protutijela kod oporavljenih pacijenata s indeksom tjelesne mase (BMI) od 30 ili više (u rasponu pretilosti) bila viša u svim vremenskim točkama u usporedbi s onima s BMI-jem ispod 30 (raspon od normalne do prekomjerne težine), što sugerira da su osobe s pretilošću koje su prethodno bile zaražene bolje zaštićene od buduće infekcije od onih s prekomjernom tjelesnom ili normalnom tjelesnom težinom koji su preboljeli COVID-19.
Od svih oporavljenih pacijenata, 42 (36 %) ih je imalo dugotrajne simptome bolesti COVID-19, uključujući mentalno zdravlje (5 %), neurološke (9 %), kardiovaskularne (5 %) i respiratorne (31 %) manifestacije.
Dok se broj antitijela s vremenom smanjuje i kod necijepljenih pacijenata koji su se oporavili od COVID-a i kod nezaraženih cijepljenih osoba, kvaliteta antitijela raste nakon infekcije, ali ne i nakon cijepljenja. Osobe s pretilošću nakon infekcije imaju značajno veći i trajni imunološki odgovor izazvan protutijelima. Ovi rezultati pružaju specifične karakteristike imunološkog odgovora koje mogu objasniti različitu zaštitu od COVID-a kod prethodno zaraženih u usporedbi sa samo cijepljenim osobama, zaključuju autori studije.
S obzirom na to da je većina ljudi u Izraelu cijepljena, sad je postalo puno teže napraviti bilo kakvu novu studiju o pojedincima koji se nisu dosad cijepili.
Isti tim izraelskih znanstvenika sad prati skupinu ljudi oporavljenih od delta-varijante te isto tako i zasebnu skupinu oporavljenih od omikron-varijante. U ovim novijim studijama ispituju i humoralni i urođeni imunološki odgovor, odnosno različite dijelove imunološkog sustava.
S omikron-varijantom cijepljeni su pojedinci bolje zaštićeni od teških bolesti, no čini se da četvrta doza cjepiva, koja se sada daje mnogim ljudima starijim od 60 godina i onima koji su imunokompromitirani, ne štiti od infekcije omikron-varijantom. Mislim da su sada najzanimljiviji ljudi za praćenje oni koji su se oporavili od ranijih varijanti, a zatim su se ponovno zarazili i oporavili od infekcije omikronom-varijantom. Hipotetski, ove bi osobe trebale imati vrlo visok učinak antitijela protiv većine varijanti, ističe dr. Cohen.
Izvor: EurekAlert