Jeste li toga svjesni? Istraživanje s Yalea pokazalo ljudi svoje ponašanje podređuju algoritmima društvenih mreža

Ako žele imati što više reakcija na svoje objave, korisnici moraju plesati onako kako društvene mreže sviraju.

Hrvoje Jurman Hrvoje Jurman | 16.08.2021. / 14:02

Palac dolje (Foto: Getty images)

Kada bi vas netko upitao zašto objavljujete sadržaj na društvenim mrežama, odnosno zašto komentirate na Twitteru, objavljujete fotografije na Instagramu i videa na TikToku, što biste odgovorili? Iako mnogi to možda ne bi priznali, mnogima je primarni cilj objava izazvati reakciju pratitelja/prijatelja - lajk, komentar ili dijeljenje sadržaja koji su objavili. A jednom kada saznaju što pali, odnosno kakav je sadržaj najpopularniji, korisnici će često objavljivati isti ili sličan sadržaj, dok god zbog njega dobivaju palac gore i srca.

Slika nije dostupna Borba protiv lažnih vijesti postaje sve ozbiljnija: Facebook će smanjiti vidljivost objava korisnika koji šire lažne sadržaje

Ono čega nisu niti svjesni jest da postaju žrtve algoritama društvenih mreža te da svoj sadržaj prilagođavaju Facebooku, Twitteru i drugim platformama, samo kako bi se taj sadržaj prikazao što većem broju korisnika te kako bi dobili što više reakcija.

To su pokazali rezultati koje su proveli znanstvenici s Yalea u istraživanju u kojem su analizirali više od 12 milijuna tvitova. Prateći ponašanje i reakcije korisnika na Twitteru tijekom nekih važnih i velikih događaja (kojih svakako nje nedostajalo u posljednje vrijeme), primijetili su kako su naročito popularne objave u kojima su korisnici izrazili “moralno zgražanje” ili neka ekstremnija stajališta oko događaja u svijetu. S obzirom na to da su takve objave dobivale natprosječno više reakcija te su lajkovi, komentari i dijeljenja bili njihova nagrada za takav sadržaj, korisnici koji inače ne bi često objavljivali takav sadržaj, nastavili su s objavama u kojima su izražavali svoju ljutnju ili zgražanje s lokalnim/globalnim važnim događajima.

Iako takvo izražavanje zgražanja i kritiziranje ne mora biti loše (npr. u slučajevima kada se brane ljudska prava), no ono može poticati i na širenje lažnih vijesti, zlostavljanje te širenje polarizacije u društvu i među političkim strankama, upozorili su znanstvenici.

Slika nije dostupna EK traži od internetskih platformi da nastave s izvješćima o njihovoj borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti

Neuroznanstvenica Molly Crockett koja je sudjelovala u istraživanju to je objasnila na jednostavan način - društvene mreže napravljene su tako da optimiziraju korisnički angažman i njihove reakcije na sve što se objavljuje.

Kako moralno zgražanje i kritiziranje događaja na internetu imaju jako važnu ulogu u stvaranju društvenih i političkih pokreta i promjena, ona upozorava da treba biti svjestan da tehnološke kompanije s načinom na koji su razvile svoje platforme, imaju mogućnost utjecati na uspjeh ili neuspjeh takvih kolektivnih pokreta.

Izvor: Slash Gear
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti