Koliko će neko dijete biti visoko kad naraste, ovisi o nekoliko faktora i često se temelji na procjeni. No istraživači sa slovenskog Instituta Jožef Stefan i ljubljanskog Fakulteta za sport razvili su novu metodu predviđanja konačne visine djece i tinejdžera. I to uz pomoć umjetne inteligencije.
Naime, dosad su se procjene temeljile na krivulji rasta obaju roditelja i provjeri u percentilnim tablicama u kojima su navedene prosječne visine za neku dob. Ali kako je praksa pokazala, takav način procjene nije uvijek ni točan ni pouzdan.
Stoga su u Institutu Jožef Stefan razvili metodu koja koristi opsežne podatke o stanju u populaciji koji su prikupljani desetljećima u okviru programa SLOfit (dodatni projekt nacionalnog sustava praćenja tjelesnog razvoja djece i mladih tzv. Športsko-obrazovne kartice (ŠVK), kojim se omogućuje cjeloživotno praćenje tjelesne spreme i nekih važnih podataka vezanih uz nju) za školarce. Uz pomoć umjetne inteligencije stvoren je novi algoritam koji uspoređuje krivulju rasta djeteta s visinom najsličnijih osoba u skupu podataka i koristi te informacije za predviđanje buduće krivulje rasta i visine odrasle osobe.
Kako ističu znanstvenici, ovaj AI model znatno je točniji od svih koji su se dosad koristili jer se temelji na korištenju podataka više od 16.000 školaraca. Studija koja je pratila razvoj modela objavljena je u znanstvenom časopisu PLOS One.
No to nije jedino područje na kojem slovenski istraživači koriste umjetnu inteligenciju. Nedavno su pokrenuli projekt SmartCHANGE, koji će se usredotočiti na razvoj učinkovitijeg predviđanja kroničnih bolesti te različitih oblika raka kod djece i tinejdžera u odrasloj dobi. Naravno, uz pomoć umjetne inteligencije.
Kako objašnjavaju, pomoću alata umjetne inteligencije razvit će se modeli na nekoliko baza podataka 24-satnih obrazaca ponašanja, tjelesnih performansi, biomarkera i učestalosti takvih bolesti, koji će moći što točnije predvidjeti njihov rizik od razvoja bolesti u odrasloj dobi.
U planu je napraviti dvije aplikacije - jednu za zdravstvene djelatnike, a drugu za građane - koje će prikazati zdravstvene rizike, raščlanjene na čimbenike rizika, te preporučiti promjene u ponašanju kako bi se oni smanjili, na način prikladan za određenu ciljanu skupinu.
Konačno rješenje proći će ispitivanje kroz studiju koja će se provoditi u četiri zemlje kako bi se testirala različita životna okruženja, od obitelji, škole, primarne i holističke skrbi. Jedno od tih okruženja bit će i u Sloveniji, implementirano unutar sustava SLOfit.