Rast internetskoga prometa nastavio se i u drugom tromjesečju ove godine, i to za 46 posto. Online nastava i rad od kuće glavni su razlozi tome, ali i kupovina preko interneta zasigurno je dala svoj obol.
Međutim, Andrea Lučić s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekla nam je da nisu svi sektori osjetili blagodati online kupovine.
Primjerice, sektor putovanja, nekakve razbibrige i zabave je izrazito bio razvijen u tom online okruženju, a bilježi izrazito velike padove. Jednako vrijedi i za luksuzne proizvode, rekla je Lučić.
Iako su prve asocijacije pri spomenu luksuza automobili skupocjenih marki, jahte i raskošna putovanja, ekonomisti u tu kategoriju ubrajaju kupnju namještaja ili kućanskih aparata. Određene kategorije proizvoda nisu imune na novo normalno okruženje.
Sigurno je da se može predvidjeti da će ta online kupovina rasti, pogotovo kod skupina ljudi koji nisu bili skloni online kupovini. To su, primjerice, ljudi u nekakvim 40-ima, 50-ima i čak 60-ima. To su generacije koje jednostavno zbog načina i prirode pristupanja internetu i online okruženju se nisu toliko odvažile za taj potez, a sada zbog novih okolnosti ipak se otvaraju i tim mogućostima, objasnila je Lučić.
Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, 45 posto Hrvata u dobi od 16 do 74 kupuje online. Od analiziranih zemalja prednjače Ujedinjeno Kraljevstvo i skandinavske zemlje, a na začelju su Bugarska i Rumunjska s nešto više od 20 posto. Rezultata za ovu godinu još nema, ali zasigurno će porasti s obzirom na pandemiju.
Stvaranje online okruženja prvenstveno zahtijeva neka početna velika ulaganja, a onda je u daljnjem održavanju puno jeftinije od fizičkih prodavaonica koje kontinuirano zahtijevaju servisiranje standardnih troškova: najma prostora, osoblja, režija i ostalog, rekla je Lučić.
Mijenjanjem okruženja mijenjaju se i potrošačke navike
Cjelodnevna, globalno tržište i šira ponuda asortimana neke su od prednosti virtualnih trgovina u odnosu na klasične. Međutim, mijenjanjem okruženja potrošačke navike ne ostaju iste.
Recimo da smo sada u procesu ponovne prilagodbe na posve nove uvjete. Prije lockdowna svjedočili smo izrazito velikoj osobnoj potrošnji, čak i prevelikom potrošačkom optimizmu. Onda se u jako kratkom periodu dogodio potpuni preokret i jedna situacija u kojoj je upravljao dominantno strah, rekla je Lučić.
Strah je zanimljivo proučavati jer nas može odgovoriti od potrošnje ili naprotiv potaknuti na još veću. Sjetimo se samo punjenja smočnice brašnom i toaletnim papirom iz sredine ožujka.
Nekakav odgovor koji bi svi očekivali jest to da je strah nekakva poželjna emocija koja će nas dovesti u situaciju da trošimo manje, pa ćemo onda biti zaštićeniji. Međutim, nije tako zato što strah može djelovati dvojako, rekla je Lučić.
On može do te mjere paralizirati da u trenutku kada se mi više ne znamo nositi sa tim manjkom kontrole o kojem zapravo strah svjedoči možemo reagirati potpuno oprečno, da krenemo u terapiju kupovinom i kompenzaciju koja nas dovodi u nekakve nove financijske izazove, dodala je.
Izazovi nas svakako čekaju na svim razinama, od privatne preko poslovne pa sve do državne.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!