Astronomi prikupljaju rezultate analize i mjerenja međuzvjezdanog kometa koji daju prve tragove o njegovu kemijskom sastavu, prenosi BBC.
Objekt C/2019 Q4 (Borisov) tek je drugi međuzvjezdani objekt do sada uočen nakon "Oumuamuaa" uočenog 2017. i teleskopi širom svijeta prate ga.
Prvi rezultati sugeriraju da njegov sastav možda nije mnogo drukčiji od kometa u našem svemirskom susjedstvu.
Jedan je stručnjak rekao za BBC da bi taj objekt mogao postati jedan od najslavnijih kometa u povijesti.
Znanstveni je tim pomoću instrumenta Osiris na desetmetarskom teleskopu u La Palmi u Španjolskoj mjerio Sunčevu svjetlost u vidljivom spektru koju reflektira Borisov.
Proučavanjem tog spektra znanstvenici mogu izvući zaključke o njegovu kemijskom sastavu, uključujući to kako se razlikuje od kometa koji su ''rođeni'' u blizini Sunca.
Iako dosadašnji podaci sugeriraju da Borisov nalikuje objektima bliže Zemlji, znanstvenici bi mogli otkriti zanimljive otklone kad analiziraju nove podatke.
Neki znanstvenici vjeruju da su kometi mogli ''zasijati'' Zemlju, u njezinim počecima, organskim molekulama, što znači da su možda igrali ulogu u stvaranju života.
Ako budu otkriveni na kometu koji pripada sustavu druge zvijezde, to bi imalo velike implikacije za potencijalni život na egzoplanetima.
To bi značilo da je moguće da život kakav poznajemo ima izgleda pojaviti se u drugim dijelovima svemira.
Kometi se sastoje od leda i prašine i stvaraju se u najudaljenijim dijelovima protoplanetarnog diska - nakupine plinova i prašine koje kruže oko mlade zvijezde.
Tu je voda zaleđena jer je toliko daleko od središnje zvijezde.
C/2019 Q4 otkrio je 30. kolovoza amaterski astronom Genadij Borisov koji je promatrao svemir iz krimskog opservatorija.
(Hina)
