Način na koji ljudi tipkaju i koriste računalni miš može biti bolji pokazatelj stresa od otkucaja srca, švicarski znanstvenici. Dodaju da bi njihov novi model mogao pomoći u sprječavanju kroničnog stresa na radnom mjestu.
Korištenjem novih podataka i strojnog učenja znanstvenici sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu (ETHZ) razvili novi model za otkrivanje razina stresa na poslu, temeljen isključivo na načinu na koji ljudi tipkaju ili koriste miš.
Čini se da je način na koji tipkamo na tipkovnici i pomičemo miš bolji pokazatelj koliko se stresno osjećamo u uredskom okruženju od otkucaja srca, kaže Mara Nägelin matematičarka i autorica studije.
Za potrebe svoje studije, znanstvenici ETHZ-a promatrali su 90 sudionika u laboratoriju kako obavljaju uredske zadatke bliske onim stvarnima, poput planiranja sastanaka ili snimanja i analize podataka. Snimali su ponašanje sudionika pri radu s mišem i tipkovnicom, kao i otkucaje srca, te su redovito ispitivali sudionike koliko su pod stresom. Polovici sudionika studije bilo je dopušteno nesmetano raditi, dok je druga polovica bila opetovano prekidana chat porukama te su također zamoljeni da sudjeluju u razgovoru za posao.
Švicarski znanstvenici su utvrdili da ljudi pod stresom tipkaju i koriste miš drugačije od opuštenih ljudi.
Ljudi koji su pod stresom pomiču pokazivač miša češće i manje precizno te prelaze veće udaljenosti na ekranu, istaknula je Nägelin.
Znanstvenici su također otkrili da ljudi koji se osjećaju pod stresom u uredu više griješe prilikom tipkanja i imaju tendenciju da pišu na mahove, s puno kratkih stanki. Za razliku od njih, opušteni ljudi prave manje, ali duže pauze prilikom tipkanja, pokazala je studija.
"Želimo pomoći, a ne tvrtkama stvoriti alat za praćenje"
Veza između stresa i načina korištenja tipkovnice i miša može se objasniti kroz takozvanu teoriju neuromotornog šuma.
Povećane razine stresa negativno utječu na sposobnost našeg mozga da obrađuje informacije. To također utječe na naše motoričke sposobnosti, pojašnjava Jasmine Kerr, psihologinja i koautorica studije.
Autori studije naglašavaju hitnost potrebe za pronalaskom pouzdanih načina otkrivanja povećanog stresa na poslu, ističući da svaki treći zaposlenik u Švicarskoj pati od stresa na radnom mjestu. Trenutno putem aplikacije testiraju svoj model s podacima švicarskih zaposlenika, koji su pristali da im se bilježe ponašanje miša i tipkovnice te broj otkucaja srca dok rade. ETHZ pak kaže da se ti rezultati očekuju do kraja godine.
Oni koji su pogođeni, često ne shvaćaju da su njihovi fizički i mentalni resursi sve manji dok ne bude prekasno, pišu autori švicarrske studije.
Znanstvenici su priznali da su podaci koje su prikupljali osjetljivi, dodajući da surađivali sa zaposlenicima i etičarima kako bi osigurali da se s njima postupa odgovorno.
Jedini način na koji će ljudi prihvatiti i koristiti našu tehnologiju je ako možemo jamčiti da ćemo anonimizirati i zaštititi njihove podatke. Želimo pomoći radnicima da rano prepoznaju stres, a ne stvoriti tvrtkama alat za praćenje, naglasila je Kerr.
Izvor: Science Alert/AFP