Ovo je Faust V, inovativno besposadno plovilo koje može istraživati podmorje, ali i hvatati ilegalne ribolovce

Kako su istaknuli tijekom predstavljanja, ovo je prva verzija plovila, na čijem se razvoju radilo posljednje dvije godine, a za čiju su potencijalnu kupovinu već zainteresirani neki instituti koji se bave proučavanjem podmorja.

Martina Čizmić | 18.03.2025. / 15:15

Besposadno plovilo Faust V - 3 (Foto: Zimo)

Često volimo reći kako je Jadransko more izuzetno čisto i hvaliti se brojnim plažama sa izvrsnom kakvoćom vode za kupanje. No je li baš tako? 

Podaci pokazuju kako je Jadransko more u velikoj mjeri onečišćeno i onim vidljivm otpadom i mikroplastikom, što je jedan od najvećih ekoloških problema sadrašnjice. Činjenica je da Jadransko more duboko uvučeno u europski kontinent i da je na sjeveru relativno plitko otežava cirkulaciju vode i pomaže gomilanju otpada

No, nije sve baš tako crno. Kako su poručili iz Digitalnog inovacijskog HUB-a Innovamare, Instituta Ruđer Bošković i Telemacha, još uvijek možemo učiniti nešto kako bismo smanjili onečišćenje Jadrana. 

Predstavljajući inovativni društveno odgovorni projekt Sretno more, koji obuhvaća čišćenje podmorja korištenjem besposadnog plovila s 5G tehnologijom i edukaciju mladih, pokazano je i plovilo Faust V s podvodnim dronom, koji će biti ključan u provođenju tog projekta. 

Besposadno plovilo Faust V - 2 (Foto: Zimo)

Riječ je o plovilu koje je razvijeno u Hrvatskoj, a koje se sastoji od glavnog plovila s dvjema kamerama za upravljanje, dva sonara za istraživanje podmorja, kamere za detekciju predmeta i osoba oko plovila te besposadnim sustavom upravljanja koji se oslanja na Starlink i 5G mrežu. Plovilo ima električni pogon koji ga može održavati u pogonu osam sati, tijekom kojih može priječi 25 morskih milja. Najveća mu je brzina deset čvorova, dok tijekom istraživanja plovi brzinom od pet-šest čvorova. Kad se njime ne upravlja daljinski, plovilo može i samo ploviti obavljajući neku misiju. 

Ispod samog plovila nalazi se dodatno i podvodni dron koji može zaroniti do dubine od 50 metara i na udaljenosti od 150 metara od plovila kako bi dodatno proučio neki predmet ili površinu na morskom dnu.

Kako su istaknuli tijekom predstavljanja, ovo je prva verzija plovila, na čijem se razvoju radilo posljednje dvije godine, a za čiju su potencijalnu kupovinu već zainteresirani neki instituti koji se bave proučavanjem podmorja. Potaknuti tim interesom, u Innomareu već rade i na razvoju nove generacije takvog plovila koja bi imala dodane mogućnosti. 

Besposadno plovilo Faust V - 1 (Foto: Zimo)

Takvo plovilo smanjuje cijenu istraživanja podmorja jer samo obavi ono za što je inače bio potreban istraživački brod s posadom. No, takvo plovilo može ići i u akcije za lučku kapetaniju, pa može hvatati brodove koji se ilegalno sidre, one koji prekorače brzinu plovidbe ili one koji se upuštaju u ilegalno ribarenje. Plovilo kamerom odmah bilježi prekršaj, a snimka se može koristiti kao dokazni materijal. 

Kako plovilo i dron funkcioniraju, pokazat će dugoročna inicijativa Sretno more, kojom se prvenstveno želi osvijestiti mlade o ozbiljnosti onečišćenja Jadrana, stvoriti osjećaj zajedničke odgovornosti za njegovo očuvanje te ih potaknuti da svojim ponašanjem budu primjer ostatku zajednice. U sklopu projekta učenici viših razreda osnovnih škola sudjelovat će u edukativnim radionicama i akcijama čišćenja lokalnih plaža, dok će istovremeno ronioci čistiti podmorje uz pomoć plovila Faust V.

Odgovornost prema zajednici i okolišu obveza je svih nas, a posebnu ulogu u očuvanju okoliša imaju mladi, koje smatramo pokretačima bolje budućnosti. Onečišćenje mora jedan je od najozbiljnijih izazova današnjice i smatramo da je danas, više nego ikada, ključno ulagati u edukaciju i podizanje svijesti, ali i iskoristiti inovativnu tehnologiju za rješavanje ovog problema. Potvrdilo je to i istraživanje koje smo prošle godine proveli s agencijom Ipsos i prema kojem polovica učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole smatra kako nije dovoljno informirana o ekološkim temama te da su upravo edukacije, uz potrebne promjene navika, smanjenje otpada, organizirane akcije čišćenja te tehnološka dostignuća, ključne za očuvanje našeg planeta. Jadransko more naše je najveće prirodno bogatstvo, a želimo li ga očuvati za buduće naraštaje, moramo biti odlučni i djelovati odmah, bez odgode, izjavio je Mislav Galler, član Uprave i glavni komercijalni direktor Telemacha.

Besposadno plovilo Faust V - 4 (Foto: Zimo)

Projekt "Sretno more" nije samo ekološka inicijativa - to je investicija u buduće naraštaje. Želimo li plavu ekonomiju koja nije samo profitabilna već i održiva, moramo mladima pružiti znanje, alate i prilike da budu nositelji promjena. Uz edukaciju, praktično djelovanje i primjenu inovativnih tehnologija aktivno uključujemo zajednicu u očuvanje našeg mora i stvaramo čvrste temelje za održivu budućnost. Jer ono što činimo sada određuje kakav će svijet biti sutra, rekao je Mateo Ivanac, predsjednik Upravnog odbora DIH Innovamare.

Značajnu ulogu u projektu Sretno more ima Institut Ruđer Bošković, jedan od osnivača DIH Innovamarea. Kao vodeći hrvatski znanstveno-istraživački institut u prirodnim i biomedicinskim znanostima, IRB kroz DIH Innovamare aktivno povezuje svoju znanstvenu zajednicu s poslovnim sektorom, omogućujući učinkovitu razmjenu znanja i tehnologije, što je ključno za razvoj inovativnih rješenja u plavoj ekonomiji.

Sudjelovanje u inicijativi "Sretno more" od iznimne je važnosti za Institut Ruđer Bošković jer je upravo istraživanje i zaštita Jadranskog mora jedan od naših prioritetnih strateških istraživačkih pravaca. Smatramo da je edukacija mladih, suradnja s lokalnim zajednicama, ali i s kompanijama koje su usmjerene na inovacije i digitalna rješenja, poput Telemacha i DIH Innovamarea, ključni. Samo sinergijskim djelovanjem možemo zaštiti Jadransko more na korist nama i generacijama koje dolaze - nitko drugi to neće učiniti umjesto nas, rekao je dr.sc. Tvrtko Smital, predstojnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković.

Vezane vijesti

Još vijesti