Planet osuđen na propast topi se u prašinu dok juri oko svoje zvijezde

Na udaljenosti 120 svjetlosnih godina od Zemlje otkriven je ezgoplanet koji se nalazi u procesu umiranja te se topi u ekstremno bliskoj orbiti oko svoje matične zvijezde. Riječ je o dosad najbližem takvom kozmičkom događaju otkrivenom sa Zemlje.

Branimir Vorša | 23.04.2025. / 13:21

Planet se topi kružeći preblizu oko svoje zvijezde, ilustracija
Planet se topi kružeći preblizu oko svoje zvijezde, ilustracija (Foto: Jose-Luis Olivares, MIT)

Astronomi su otkrili sprženi egzoplanet koji se raspada nazvan BD+05 4868 Ab i odbacuje svoje vanjske slojeve dok kruži alarmantno blizu svoje zvijezde domaćina, ostavljajući za sobom ogroman trag mineralne prašine dug do 9 milijuna kilometara. Otkriven pomoću NASA-inog satelita za istraživanje tranzitnih egzoplaneta (TESS), taj je planet tek četvrti za koji se zna da je promatran u činu raspadanja, a ono što ga čini posebnim jest da je od ta četiri i najbliži Zemlji.

Paklena površina

Smješten na udaljenosti oko 140 svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Pegaz, taj stjenoviti egzoplanet nalazi se na u daljenosti od svoje zvijezde koja je 20 puta manja nego što je planet Merkur udaljen od Sunca. Temperatura njegove površine procjenjuje se na oko 1.600 stupnjeva Celzija, što vjerojatno pretvara njegovu površinu u rastaljenu magmu.

Njegova zvijezda domaćin je takozvani narančasti patuljak, odnosno hladniji, tamniji i manji od Sunca, sa 70% njegove mase i promjera i samo 20% njegovog sjaja. BD+05 4868 Ab završi orbitu oko svoje zvijezde za 30,5 sati. Prema astronomima, planet gubi masu koja je jednaka masi Mount Everesta, tijekom svake orbite oko matične zvijezde.

Broji svoje posljednje kozmičke trenutke

Očekujemo da će se planet raspasti u prašinu u sljedećih milijun godina. To je katastrofalno brzo u kozmičkim vremenskim razdobljima. Dezintegracija je neprekidan proces. Kako se više materijala s planeta pretvara u prašinu, proces dezintegracije postaje brži, rekao je za Reuters Marc Hon, postdoktorand na MIT-ovom Kavli Institutu za astrofiziku i istraživanje svemira te glavni autor studije objavljene u Astrophysical Journal Letters.

Rep prašine, koji se omotava do pola orbite oko zvijezde, nastaje dok se ispareno kamenje hladi i skrućuje u čestice.

Znamo da zrnca prašine u repu mogu biti veličine između velikih čestica čađe i sitnih zrnaca pijeska. Još ne znamo mineralni sastav tog repa, rekao je Hon.

Novi uvidi u nastanjivost egzoplaneta

Iako se trenutno ne čini da orbita planeta propada, Hon sugerira kako je taj egzoplanet završio tu gdje se trenutno nalazi.

Moguće je da je planet u početku formiran dalje, a da mu se izvorna orbita promijenila pod utjecajem vanjskog tijela, pojasnio je.

Buduća promatranja svemirskim teleskopom James Webb imaju za cilj proučavanje sastava navedene prašine, nudeći potencijalne uvide u stjenovitu unutrašnjost egzoplaneta BD+05 4868 Ab.

To je definitivno iznimna prilika za geologiju egzoplaneta i razumijevanje raznolikosti i potencijalne nastanjivosti stjenovitih svjetova izvan našeg sunčevog sustava, zaključio je Hon.

Vezane vijesti

Još vijesti