Znanstvenici s američkog Instituta u Massachusettsu (MIT) razvili su chatbot koji pokreće AI i koji simulira korisnikovo starije "ja", s ciljem poticanja dugoročnog razmišljanja i mudrijeg donošenja odluka. Chatbot, koji je dio projekta "Future You", koristi digitalno ostarjele profilne slike i sintetička sjećanja kako bi stvorio realističnu interakciju s budućom verzijom sebe.
Cilj je promicati dugoročno razmišljanje i promjenu ponašanja. To bi moglo motivirati ljude da donesu mudrije odluke u sadašnjosti koje optimiziraju njihovu dugoročnu dobrobit i životne ishode, objasnio je Pat Pataranutaporn iz Media Laba MIT-a.
Sintetička sjećanja
U jednom primjeru, učenica koja želi biti učiteljica biologije razgovarala je sa simuliranom 60-godišnjom verzijom sebe. Chatbot, predstavljajući se kao umirovljenu učiteljicu, prisjetio se kako je pomogao učeniku koji se borio da poboljša svoje ocjene. Bilo je tako ugodno vidjeti učenikovo lice obasjano ponosom i postignućem, odgovorio je učenici taj chatbot.
Kako bi koristili chatbot, korisnici ispunjavaju upitnik o svom trenutnom životu, uključujući svoje težnje, obitelj i prošla iskustva. Oni također postavljaju portret koji računalni program postaruje, kako bi stvorio vizualizaciju budućeg izgleda dotičnog korisnika. Te se informacije zatim unose u veliki jezični model koji stvara koherentna sintetička sjećanja za stariju verziju korisnika. Chatbot, kojeg pokreće OpenAI-jev GPT-3.5, predstavlja se kao starija verzija korisnika i raspravlja o životnim iskustvima na temelju dostavljenih mu podataka.
Pataranutaporn je podijelio osobno iskustvo u kojem ga je chatbot podsjetio na prolaznost njegovih roditelja, pozivajući ga da provodi više vremena s njima. Seansa mi je dala novi pogled, koji još uvijek utječe na mene, rekao je.
Potencijalni scenarij, a ne predviđanje
Korisnici su obaviješteni da njihovo "buduće ja" nije predviđanje već potencijalni scenarij temeljen na njihovim trenutnim informacijama. Oni mogu istraživati različite budućnosti mijenjajući svoje odgovore na upitnik.
Istraživanje MIT-jevih znanstvenika nalazi se na repozitoriju arXiv i uključivalo je 344 volontera. Istraživanje je otkrilo da razgovori s chatbotom smanjuju tjeskobu i jačaju vezu korisnika s njihovom strijom verzijom sebe. Ta veza mogla bi dovesti do boljih životnih izbora, poput postavljanja ciljeva, vježbanja, zdrave prehrane i štednje novca.
Ivo Vlaev, profesor bihevioralnih znanosti na Sveučilištu Warwick, pohvalio je projekt. Utjelovljuje ideju poticanja - suptilne intervencije osmišljene da usmjere ponašanje na korisne načine - čineći budućeg sebe istaknutijim i relevantnijim za sadašnjost. Ako se učinkovito provede, ima potencijal značajno utjecati na to kako ljudi danas donose odluke imajući na umu svoju buduću dobrobit, rekao je Vlaev, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Ipak, Vlaev je primijetio da učinkovitost ovisi o sposobnosti chatbota da simulira smislene razgovore. Ako korisnici percipiraju chatbot kao autentičan i pronicljiv, to bi moglo značajno utjecati na njihovo ponašanje. Međutim, ako se interakcije čine površnima ili varljivima, učinak bi mogao biti ograničen, istaknuo je na kraju.
Izvor: The Guardian