Nova metoda za predviđanje Alzheimerove bolesti do devet godina unaprijed puno obećava u borbi protiv te bolesti zahvaljujući suradnji Sveučilišta Queen Mary u Londonu i Sveučilišta Monash u Australiji. Njihov neurobiološki model koristi funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) za analizu snimki mozga.
Sa stopom točnosti većom od 80 posto njihov bi model mogao revolucionirati ranu dijagnozu i riješiti izazov nedijagnosticiranih slučajeva demencije. Predviđanje tko će u budućnosti oboljeti od demencije bit će ključno za razvoj tretmana koji mogu spriječiti nepovratan gubitak moždanih stanica, koji uzrokuje simptome demencije, kaže neurolog Charles Marshall sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu.
Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Nature Mental Health, usredotočilo se na mrežu zadanog načina rada (DMN), moždani sustav kojeg u početku pogađa Alzheimerova bolest. DMN igra ključnu ulogu u organiziranju misli povezujući različite regije mozga. Studija je uključivala skeniranje mozga 81 osobe koje su kasnije razvile demenciju i 1030 podudarnih kontrolnih pojedinaca, identificirajući znakove demencije do devet godina unaprijed. Skeniranje fMRI jednostavno se provodi i traje samo nekoliko minuta.
Preciznost tehnike proteže se na predviđanje vremena postavljanja dijagnoze demencije unutar dvije godine. Te su informacije neprocjenjive jer omogućuju znanstvenicima da ih usporede s drugim poznatim čimbenicima rizika za demenciju kako bi izgradili sveobuhvatnu sliku napredovanja bolesti.
Upotrebom tih tehnika analize s velikim skupovima podataka možemo identificirati one s visokim rizikom od demencije, a također doznati koji su čimbenici rizika iz okoline gurnuli te ljude u zonu visokog rizika, kaže neurolog Samuel Ereira sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu.
Znanstvenici su također povezali čimbenike rizika od Alzheimerove bolesti, kao što su genetika i društvena izolacija, s promjenama u povezanosti s DMN-om. Razumijevanje tih okidača ključno je u potrazi za lijekom.
Osim toga, tehnika je korisna za proučavanje pojedinaca čiji mozgovi pokazuju znakove demencije, ali koji razviju simptome puno kasnije. To razumijevanje moglo bi rasvijetliti napredovanje stanja i njegovo potencijalno usporavanje.
Nadamo se da će nam mjera moždane funkcije koju smo razvili omogućiti da budemo mnogo precizniji o tome hoće li netko doista razviti demenciju i koliko brzo, tako da možemo identificirati hoće li im budući tretmani koristiti, objašnjava Marshall.
Izvor: Science Alert