Za nekoliko godina ljudi bi se ponovno trebali vratiti na Mjesec, razmišlja se i o slanju ljudske posade na Mars, a jednom čak i o njegovoj kolonizaciji, privatne kompanije imaju planove o vlastitim svemirskim postajama ili hotelima, dok je u niskoj zemljinoj orbiti sve više satelita koji nam omogućuju brzo i stabilno surfanje internetom gotovo na svakom dijelu naše planete. Sve nam to govori kako je potencijal svemirske tehnologije nevjerojatan te da bi to u budućnosti mogla biti jedna od najvrjednijih industrija.
O tom potencijalu govorilo se na današnjem panelu održanom u sklopu HAKOM-ova Dana novih tehnologija. Uz moderiranje Ivana Fedora, na panelu naziva “Ako je nebo granica, što je onda sa svemirom”, sudjelovali su Miro Vidoš iz ING servisa, Tom Thorne iz Kymeta, Marjan Patača iz Amphinicy Technologiesa te voditeljica projekta CroCube Daniela Jović.
Jedna od glavnih tema panela odnosila se na učinkovitost satelitske komunikacije te mogu li nam sateliti omogućiti klasičnu komunikaciju na kakvu smo navikli koristeći optiku i mobilne mreže. Zajednički zaključak je da industrija zaista ide u tom smjeru te da se situacija značajno popravlja u odnosu na prethodne godine. Kao primjer Miro Vidoš spomenuo je SpaceX i njihovu konstelaciju satelita Starlink. Uoči panela putem videoveze predavanje je održao David Goldman iz SpaceX-a koji od prvih dana radi na razvoju Starlinka te je podijelio neke informacije o mogućnostima njihove satelitske veze. Riječ je o prilično impresivnim podacima - Starlink danas ima više od 6 tisuća satelita, dostupan je na više od 90 tržišta na kojima, uz malu latenciju, omogućuje prosječne brzine pristupa internetu od 100Mbps. Također, posljednja generacija Starlinka omogućuje korištenje satelitskog interneta direktno na pametnim telefonima, bez potrebe za posebnim terminalima, što dodatno olakšava korištenje njihove usluge.
Kada postanemo interplanetarna vrsta, sateliti će biti obavezni
Starlinkom je posebno impresioniran Tom Thorn koji kaže kako je to što je Musk napravio nevjerojatno jer nikada nije vjerovao u tako brzi satelitski internet koji nije tako skup, a spomenuo je i nadolazeću konkurenciju poput Amazona.
Iako su mogućnosti Starlinka impresivne, panelisti smatraju kako klasične komunikacijske mreže i sateliti nisu konkurencija. Prema Marijanu Patači, na satelite se više gleda kao na nadogradnju, ne konkurente jer će uvijek trebati klasična zemaljska komunikacija, no s druge strane sateliti će omogućiti komunikaciju na mjestima na kojima nema signala ili je on preslab tako da će popuniti komunikacijsku prazninu.
Tijekom panela, razgovaralo se i o utjecaju svemirske industrije na ostale industrije, kao i o financiranju. Jović, koja je na ranijem predavanju najavila kako do kraja godine možemo očekivati lansiranje prvog hrvatskog satelita CroCube, smatra kako će svemirska industrija za sobom povući i druge industrije koje će profitirati. U Hrvatskoj to bi mogle biti IT, telekomunikacije, ali i auto-moto industrija koji bi znanje iz svojih sektora mogli iskoristiti u satelitskoj i svemirskoj industriji.
Kada su u pitanju ulaganja, investitori će općenito prije novac uložiti u nešto sigurnije što je vezano uz mobilnu tehnologiju, nego u izgradnju konstelacije satelita. Europa nema svog Elona Muska ili Jeffa Bezosa, odnosno njihov veliki kapital pa ovisi o vladinim izvorima, kao i investicijama EU-a. Poručila je kako je za investitore važno preuzimanje rizika, a za svaki neuspješni projekt kaže da je to put do kasnijeg uspjeha, samo treba biti spreman, riskirati i krenuti.
Što se budućnosti satelitske komunikacije tiče, panelisti su, naravno, optimisti. Iako takav oblik komunikacije ne vide kao skorašnju zamjenu za zemaljsku mrežnu infrastrukturu, kada gledamo perspektivu svemira, sateliti će biti od nezamjenjive važnosti. Pogotovo kada, kako smatra Miro Vidoš, postanemo interplanetarna vrsta, trebat će nam sateliti za komunikaciju i povezivanje između planeta.