Goran Čačić poželio je učiniti što i tisuće drugih građana. Na krov staviti solarnu elektranu i tako smanjiti račune za struju. No, on ne živi u kući, već u višestambenoj zgradi. Okupio je sustanare, ishodio dozvole, napravio projekt i zapeo.
Sad smo u trenutku kad trebamo osnovati zajednicu aktivnih kupaca koja bi trebala biti moguća prema zakonu o tržištu električne energije, međutim skupine aktivnih kupaca u praksi još uvijek nema, rekao je predstavnik stanara Čačić
Kako zakon ne bi ostao mrtvo slovo na papiru Vlada ide u njegove izmjene. Uz lakšu proceduru interesa bi sigurno bilo jer je ulaganje isplativo. Elektrana na Goranovoj zgradi koštala bi oko 54 tisuće eura.
Ako računamo da bi 27 stanova, odnosno suvlasnika bilo zainteresirano za investiciju, to je otprilike 1900 eura po stanu, a očekivana ušteda na godišnjoj razini je oko 230 eura na smanjenim računima, dodao je Čačić.
To je rok povrata investicije od osam i pol godina, ali uz državne poticaje taj rok povrata pada na dvije do pet godina. A elektrana traje 25 godina.
Uz jasna pravila igre krovovi poput ovog bi uskoro mogli biti prepuni solarnih panela ne samo zato što je to dobra investicija i štiti od rasta cijene struje nego zato što će to uskoro možda postati i obveza. To je maslo Europske unije.
Treba imati na umu da uskoro dolazi do revizije direktive o energetskim svojstvima zgrada koja će uvesti i obvezu integracije solarnih elektrana na krovove zgrada, objasnio je ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić.
Htjeli ili ne htjeli, bližimo se vremenu kad će svaki krov u Hrvatskoj morati biti - solarni krov.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
