Bivši čelnici i međunarodne organizacije pozivaju na uvođenje nacionalnih moratorija na tehnologije modifikacije sunčevog zračenja (SRM) u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Organizacija Climate Overshoot Commission naglašava potrebu za međunarodnim nadzorom i snažnim mjerama zaštite okoliša u jurisdikcijama u kojima se odvijaju istraživanja i eksperimenti SRM-a. Trenutačno ne postoji okvir globalnog upravljanja za navedene tehnologije, a rizici njihovog korištenja ostaju nedovoljno shvaćeni.
"Svjesni smo rizika"
Član navedene Komisije Laurence Tubiana, arhitekt Pariškog sporazuma, naglašava nužnost uvođenja spomenutih moratorija. Svjesni smo rizika - ovo nije pravo rješenje, poručio je.
Dok napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova zastaju, solarni geoinženjering, koji se nekada smatrao prerizičnim, sada se ponovno razmatra kao potencijalna privremena mjera, dok se smanjenje emisija i uklanjanje CO2 povećava.
Pariški sporazum o klimi, uspostavljen 2015. godine, ima za cilj ograničiti porast temperature Zemljine površine na 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine. Međutim, Komisija, imenovana zbog vjerojatnosti prekoračenja ovog cilja, upozorava da bi do ovog kršenja moglo doći unutar jednog desetljeća, prema UN-ovom Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC). IPCC je prethodno izjavio da se emisije moraju smanjiti za 43 posto do 2030. godine, kako bi ostale unutar praga od 1,5°C, što je cilj koji ostaje neispunjen.
Mora se hitno djelovati
Bivši čelnik Svjetske trgovinske organizacije Pascal Lamy, koji je predsjedao Komisijom, naglašava hitnost djelovanja, napominjući da se emisije nisu smanjile, već su se povećale kako se približava krajnji rok, odnosno 2030. godina. Povjerenstvo, koje se sastoji od 13 bivših čelnika i ministara iz raznih zemalja, kao i voditelja akademskih zajednica i zaklada, usredotočeno je na predlaganje inovativnih strategija za ublažavanje rizika od prekoračenja cilja Pariškog sporazuma.
Dok smanjenje emisija CO2 i metana ostaje glavni prioritet, Komisija se usklađuje s ciljevima IPCC-a i Međunarodne agencije za energiju (IEA), pozivajući na napredak u tehnologijama za hvatanje CO2 iz industrije i proizvodnje električne energije. Izvješće također naglašava važnost izravnog uklanjanja CO2 iz atmosfere.
Moguće negativne posljedice korištenja SRM-a
Značajni nalazi komisije usredotočeni su na SRM metode. To uključuje osvjetljavanje morskih oblaka česticama soli i postavljanje svemirskih zrcala za odbijanje sunčeve svjetlosti. Međutim, najviše obećava ubrizgavanje aerosola, posebice čestica sumpora, u stratosferu radi odbijanja sunčeve svjetlosti. Iako ovaj pristup oponaša prirodne događaje, poput erupcije planine Pinatubo 1991., koja je privremeno ohladila Zemlju, pojavljuju se i njegovi potencijalni nedostaci.
Studije sugeriraju da bi umjetno zatamnjenje Sunca moglo poremetiti ključne monsunske kiše u južnoj Aziji i zapadnoj Africi, ugrožavajući usjeve hranjene kišom vitalne za preživljavanje. Također može spriječiti oporavak ozonskog omotača, nudeći zaštitu od štetnog ultraljubičastog zračenja. Znanstvenici upozoravaju da bi naglo zaustavljanje sijanja čestica koje blokiraju Sunce moglo brzo zagrijati Zemljinu površinu, što je fenomen nazvan "prekidni šok" (termination shock).
Uz nekoliko iznimaka, poput meksičke zabrane eksperimenata solarnog geoinženjeringa, većina svjetskih vlada tek treba uspostaviti propise koji reguliraju SRM.
Izvor: Science Alert/AFP