Studija pokazala da od većine zaštićenih područja divlje životinje nemaju veće koristi

Najveća dosad provedena studija o zaštićenim područjima ili mjestima koja su navodno "izdvojena" za zaštitu ugroženih divljih vrsta, otkrila je da one od njih nemaju neke veće koristi.

Hina | 25.04.2022. / 15:10

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Znanstvenici su ispitali utjecaj i korisnost 1500 takvih zaštićenih područja u 68 zemalja, fokusirajući svoju analizu na močvarna područja i vodene ptice, piše BBC.

Otkrili su da njihov uspjeh, kada se u obzir uzme način na koji ondje divlje životinje žive, jako varira u raznim dijelovima svijeta i da uvelike ovisi o tomu kako se upravlja određenim zaštićenim područjem. Rezultate studije su objavili u stručnome časopisu Nature.

Autori studije smatraju da takvim staništima treba upravljati učinkovito, a to znači na način koji će biti poticajan za prirodu i divlji svijet.

Moraju postojati pravila, rekla je voditeljica istraživanja dr. Hannah Wauchope iz Centra za ekologiju i očuvanje britanskoga Sveučilišta Exeter.

Slika nije dostupna Postanite virtualni rendžer i sudjelujete u borbi za zaštićene životinjske vrste afričkih savana

Ne možemo jednostavno povući crtu oko određenog područja i reći: 'E, ovdje ne možete graditi parkiralište'.

Wauchope je pojasnila da su u studiji korišteni podaci o porastu populacije močvarnih ptica kao mjerilo uspješnosti zaštićenog područja.

Dodala je da su pritom zaštićenim dijelovima smatrali područja u rasponu od onih izvanredne prirodne ljepote do rezervata prirode kojima se vrlo stručno upravljalo.

Ona i njezini kolege istodobno su usporedili mjesta prije i nakon što su službeno proglašena zaštićenima te su usporedili trendove u populaciji sličnih ptica unutar i izvan zaštićenih područja.

Ustanovili smo da je, u većini dijelova koja smo proučavali, populacija divljih životinja i dalje bila stabilna ili se povećavala, ali im nije bilo ništa bolje nego u nezaštićenim područjima, rekla je.

To su za nas bila razočaravajuća saznanja, ali ne i iznenađujuća. Čini se da nema prijeko potrebne komunikacije među ljudima koji nas izvješćuju o tomu koliko je zemlje zaštićeno i događaju li se uopće na tim područjima neki pozitivni pomaci.

Promašeni ciljevi

Po podacima UN-a danas se u svijetu ugroženima smatra milijun biljnih i životinjskih vrsta.

Sljedeći će se mjesec u Kini okupiti svjetski čelnici koji bi ondje trebali donijeti pravila o globalnim naporima za očuvanje divlje prirode u idućih deset godina.

Mnoge zemlje trenutačno pokušavaju postići cilj o zaštiti 30 posto Zemljine površine do 2030. godine, no znanstvenici smatraju da to neće zajamčiti i očuvanje biološke raznolikosti na našem planetu.

Oni smatraju da bi trebalo postaviti i ciljeve koji će jamčiti kvalitetu zaštićenih područja, a ne samo njihovu kvantitetu.

Uspjeh bi se mogao mjeriti i tako da se u obzir uzme ​​brojnost životinjskih vrsta na određenom zaštićenom području ili da se za cilj postavi povećanje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na jednom takvom staništu.

Koautorica istraživanja, profesorica Julia Jones sa Sveučilišta Bangor istaknula je da puko iscrtavanje linija na karti ne čini ništa za prirodu.

Slika nije dostupna Jesu li se životinje na Zemlji pojavile puno prije no što se mislilo? Novo otkriće potaknulo žučnu raspravu među znanstvenicima

Opsjednutošću postizanjem dogovorenog cilja na određenom području, poput zaštite 30 posto Zemljine površine do 2030. godine, a da se pritom ne fokusiramo na poboljšanje stanja u postojećim zaštićenim područjima, malo ćemo postići. Kada se svjetski čelnici idući mjesec sastanu u Kini da bi postavili ciljeve za sljedeće desetljeće, doista se nadam da ću vidjeti njihovu fokusiranost na učinkovitost zaštićenih područja, a ne samo na to kolika im je površina, rekla je Bangor. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti