Svakodnevna gesta može smanjiti bol, depresiju i tjeskobu

Ustanovljeno je da je dodir bio koristan i za zdrave i za bolesne ljude, no utjecaj je bio veći kod potonjih, osobito za njihovo mentalno zdravlje.

Hina | 09.04.2024. / 10:00

Zagrljaj, ilustracija (Foto: Getty Images)

 Znanstveno istraživanje koje su proveli stručnjaci s njemačkog Sveučilišta u Essenu pokazalo je da dodir može smanjiti bol, depresiju i anksioznost te da više dodira pridonosi ublažavanju mentalnih i fizičkih tegoba.

Bilo da je riječ o prijateljskom zagrljaju ili dodirivanju omiljene tkanine, sam osjećaj dodira koristan je i za um i za tijelo, prenosi portal Science Daily.

Osjet dodira je prvo što se razvija u novorođenčadi i ključan je za njegovo otkrivanje okruženja i za razvoj komunikacije.

Izostanak fizičkog kontakta za vrijeme pandemije covida-19 teško je pogodio velik broj ljudi širom svijeta.

Vlasište Znanstvenici otkrili posve novi ljudski osjet dodira

No dok su brojne dosadašnje studije ukazivale na to da dodir može biti koristan za zdravlje pojedinca, sada su stručnjaci sa Sveučilišta u Essenu u svojim istraživanjima došli do jednostavnog zaključka - dodir pomaže.

Dr. Helena Hartmann, koautorica njemačke studije rekla je da "više usuglašenih dodira tijekom dana može pridonijeti ublažavanju mentalnih i fizičkih tegoba."

Studijom, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Human Behaviour, obuhvaćeno je čak 212 prethodno objavljenih studija o osjetu dodira. Studija je objedinila statističke analize ranijih 85 studija u kojima su sudjelovale odrasle osobe i 52 istraživanja s novorođenčadi.

Tim znanstvenika je zaključio da je dodir podjednako koristio mentalnom i fizičkom zdravlju, što se jednako odnosilo na odrasle i na novorođenčad.

Naš rad pokazuje da je dodir najprikladniji kada su posrijedi smanjenje boli, depresija i anksioznost kod odraslih i djece, kao i za povećanje tjelesne težine u novorođenčadi, rekli su znanstvenici.

Pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje bio je veći kada se radilo o ljudskome dodiru nego kada su ispitanici dodirivali omiljenu dekicu ili posebne robote izrađene za poboljšanje dobrobiti ljudi. Stručnjaci kažu da je vjerojatno riječ o kontaktu kože na kožu.

Ustanovljeno je i da je dodir bio koristan i za zdrave i za bolesne ljude, no utjecaj je bio veći kod potonjih, osobito za njihovo mentalno zdravlje.

Zaslon osjetljiv na dodir Znanstvenici otkrili trik pomoću kojeg mogu stvoriti iluziju osjeta pritiska gumba na zaslonima osjetljivima na dodir

Dr. Mariana von Mohr s Royal Hollowaya, londonskog sveučilišta, koja nije sudjelovala u istraživanju, rekla je da bi budući roboti mogli preciznije replicirati teksturu i toplinu ljudske kože kako bi imali jednaku dobrobit za mentalno zdravlje poput ljudskog dodira.

Ova su svojstva važna jer naša koža posjeduje posebne senzore, a to su C-taktilni aferenti, osobito osjetljivi na nježan, milujuć dodir i temperaturu sličnu onoj ljudske kože. Smatra se da su to čimbenici koji poboljšavaju i olakšavaju regulaciju emocija, pojasnila je.

Povijesna je nesreća to što smo u proteklih nekoliko stoljeća dali prednost razgovoru u odnosu na dodir ili ostale somatske terapije. Ovaj pregled više studija ukazuje na to da bismo to trebali ispraviti i uspostaviti potrebnu ravnotežu daljnjim, pažljivim proučavanjem intervencija dodirom, smatra prof. Katerina Fotopoulou s londonskog University Collegea.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti