Grupa od tridesetak hrvatskih znanstvenika i liječnika poslala je otvoreno pismo u kojem ističu sve prednosti cijepljenja protiv COVID-19, naglašavaju kako cjepiva koja prolaze proceduru za odobrenje moraju ispunjavati rigorozne uvjete te uvjeravaju kako su ona sigurna.
Također, podržali su službeni program cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Hrvatskoj te pozvali sve građane da se cijepe.
Cijepljenje je najdjelotvorniji način sprječavanja širenja virusa s ciljem zaštite zdravlja što većeg broja ljudi. To je dokazano na brojnim bolestima do danas uključujući ospice, dječju paralizu, kao i sezonsku gripu. Nuspojave kod odobrenih cijepljenja su rijetke i značajno su manja opasnost nego simptomi i komplikacije samih bolesti, stoji u pismu koje potpisuje, među ostalima i prof. dr. sc. Ivan Đikić.
Ističu kako je koronavirus SARS-CoV-2 opasan i visokozarazan virus.
Premda virus primarno inficira dišni sustav, može se proširiti i na druge organe i tkiva. Virus je najopasniji za osobe starije životne dobi, jer u toj dobnoj skupini značajan broj bolesnika (>10%) razvija tešku kliničku sliku ili umire od posljedica infekcije. Kliničko stanje zaraženih osoba može se neočekivano i vrlo brzo pogoršati. Činjenica da mlađi ljudi najčešće ne razvijaju teške simptome nije razlog da se prijetnja ovog virusa za našu cjelokupnu populaciju shvati olako. Mlađi pojedinci mogu zaraziti svoje roditelje, bake, djedove i prijatelje te uzrokovati ozbiljnu bolest ili smrt. Konačno, i među njima neki će razviti teži ili kritični oblik bolesti, upozoravaju.
Naglašavaju kako pravilno cijepljenje osigurava zaštitu od infekcije za pojedince, a procjepljivanje populacije može dovesti do stvaranja kolektivnog imuniteta.
Iz navedenih razloga, ali i zbog nedostatka učinkovitije terapije, smatramo cijepljenje protiv COVID-19 najboljim načinom za zaštitu ljudi. Stoga želimo naglasiti da bez cijepljenja (kao i bez poštivanja pravilnih epidemioloških mjera) ova pandemija neće nestati nego će posljedično duže trajati i uzrokovati dodatne ljudske i ekonomske gubitke za građane Hrvatske, dodaju.
Za sve one koji sumnjaju u učinkovitost i ispravnost cjepiva protiv COVID-19 jer su ona razvijena u rekordno kratkim rokovima, znanstvenici i liječnici iz pisma imaju jasnu poruku.
Ogromnim globalnim naporima i brzom napretku tehnologija, razvijeno je više cjepiva protiv bolesti COVID-19 koja trenutno prolaze rigorozna ispitivanja učinkovitosti i sigurnosti. Naše povjerenje u ova cjepiva utemeljeno je na rezultatima znanstvenih ispitivanja koja se provode na desetcima tisuća osoba i predmet su rigorozne kontrole regulatornih tijela. Provođenje spomenutih kliničkih studija zasnovano je na pravilima medicinske i znanstvene zajednice i regulatornih agencija, a ne proizvođača cjepiva. Proizvođači se moraju pridržavati strogih pravila prilikom ispitivanja učinkovitosti i sigurnosti cjepiva, a dužni su dostaviti sve podatke ispitivanja neovisnim panelima stručnjaka pri regulatornim agencijama. Pravila su ista za sva cjepiva koja se testiraju, bez obzira na tehnologiju koju koriste. Konačno, svi rezultati moraju se objaviti transparentno kako bi bili dostupni javnosti. Tek nakon rigorozne procjene regulatornih agencija za lijekove, cjepivo se odobrava za široku upotrebu. Po odobravanju cjepiva nastavlja se praćenje svih učinaka cijepljenja i eventualnih nuspojava. Cjepiva koja će se koristiti u Hrvatskoj testiraju se i odobravanju prema najstrožim EU sigurnosnim kriterijima, napominju potpisnici.
Pojašnjavaju kako su osnovni razlozi zbog kojega se cijeli proces razvio takvom brzinom, znanstveni i tehnološki napredak, suradnja liječnika i znanstvenika, te ogromna ulaganja farmaceutske industrije i vlada, što je omogućilo testiranje velikog broja ljudi u kratkom vremenu.
Uobičajeno, farmaceutske kompanije snose sve troškove razvoja lijekova, no ovaj puta su i vlade preuzele dio financijskih obveza kako bi se što brže razvila cjepiva i obuzdala pandemija. Još je jedna posebnost utjecala na brz razvoj cjepiva: zbog brzog širenja zaraze moguće je među dobrovoljcima uključenim u klinička ispitivanja brzo utvrditi je li cjepivo učinkovito ili ne, pojašnjavaju.
Za sve one koji se boje cijepljenja zbog mogućih nuspojava, znanstvenici i liječnici imaju riječi umirenja.
Važno je shvatiti da cjepivo aktivira imuni sustav i 'uči' ga prepoznavanju virusa na siguran način. Stoga ono djeluje kao 'lažna' infekcija, što pomaže stvaranju imuniteta protiv koronavirusa SARS-COV-2, ali može i izazvati prolazne nelagode. Mnoge nuspojave poput lokalnog crvenila, povišene tjelesne temperature i umora zapravo su normalne posljedice nakon svakog cijepljenja, odnosno očekivana aktivacije imunog sustava, ali se one se ne smatraju težim nuspojavama. No, kako bi se rizik od ozbiljnih nuspojava smanjio na najmanju moguću mjeru, provode se opsežne i rigorozno kontrolirane kliničke studije na desecima tisuća dobrovoljaca. I nakon odobravanja cjepiva, primjenu cjepiva kontinuirano kontroliraju regulatorna tijela te se pri eventualnim pojavama ozbiljnijih nuspojava cijepljenje ograničava ili obustavlja. Stoga je rizik od ozbiljnih nuspojava nemjerljivo manji od komplikacija uslijed bolesti COVID 19 za svaku životnu dob, ističu.
Na temelju strogih ispitivanja koja se provode prije puštanja cjepiva u upotrebu, a prema rigoroznim pravilima medicinske i znanstvene zajednice te regulatornih agencija, mi smo uvjereni da će sva odobrena cjepiva protiv COVID-19 biti učinkovita i sigurna te da će rizik od njihovih ozbiljnijih nuspojava biti sveden na najmanju moguću mjeru. Stoga, kao znanstvenici i članovi zdravstvene zajednice jednoglasno podržavamo i preporučujemo cijepljenje protiv COVID-19, prema usklađenom rasporedu i prioritetima, kako bi se zaštitili od mogućih teških posljedica bolesti, zaključuju na kraju potpisnici doc. dr. sc. Ana Barač, prof. dr. sc. Ivan Đikić, dr. sc. Magdalena Grce, prof. dr. sc. Danka Grčević, prof. dr. sc. Stipan Jonjić, doc. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, prof. dr. sc. Tomislav Kelava, doc. dr. sc. Vladimir Krajinović, prof. dr. sc. Astrid Krmpotić, prof. dr. sc. Pero Lučin, dr. sc. Krešimir Luetić, prof. dr. sc. Igor Mezić, prof. dr. sc. Bojan Polić, prof. dr. med. Iskra Pusić, prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, doc. dr. sc. Marija Santini, prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, prof. dr. sc. Mihaela Skobe, dr. sc. Saša Srića, dr. med. Ivana Šmit, prof. dr. sc. Igor Štagljar, doc. dr. med. Tihomir Štefanec, prof. dr. sc. Janoš Terzić, prof. dr. sc. Andrej Trampuž, dr. med. Boris Ujević, prof. dr. sc. Siniša Volarević, dr. sc. Domagoj Vučić, dr. sc. Oliver Vugrek te prof. dr. sc. Felix Wensveen.