Gaming industrija odavno je prestala biti samo “igranje videoigara”. Ova industrija posljednjih je nekoliko godina postala najveća industrija zabave, prešavši filmsku i glazbenu industriju zajedno višestruko puta. Dovoljno je reći da je u 2022. prihod od svjetskog tržišta igara procijenjen na gotovo 347 milijardi američkih dolara, pri čemu je tržište mobilnih igara generiralo oko 248 milijardi američkih dolara od tog iznosa. Tržište igara neprestano se razvija pa je za očekivati da će ove brojke biti samo još i veće.
No, unatoč njenoj veličini, rijetko se spominje gaming industrija u ekonomskom kontekstu. Točnije, koliko ta gaming industrija zaista pridonosi ekonomiji. Prema podacima Entertainment software associations, samo u SAD-u više od 350 tisuća ljudi radi u gaming industriji, a njihov ukupni ekonomski utjecaj iznosi više od 101 milijardu dolara. U prijevodu, američka gaming industrija pridonijela je gotovo 66 milijardi dolara američkom GDP-u samo u 2023. godini.
Kad govorimo o Hrvatskoj, industrija videoigara (onaj proizvođački dio) već godinama bilježi izvrsne rezultate. Primjerice, dobit industrije u 2022. godini, prema podacima Hrvatskog klastera proizvođača videoigara, iznosila je više od 13 milijuna eura, što za zemlju veličine Hrvatske nije malo. Kad uzmemo u obzir i da se proizvodnjom videoigara bavi sedamdesetak studija i manje od 1000 ljudi, onda su to itekako impresivni rezultati.
No, videoigre nisu samo izvor zarade. Znate li da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u Europi (i u manjini zemalja Europske unije) koja od 2021. godine ima raznolike potpore za razvoj i proizvodnju videoigara, čime se dodatno potiče razvoj videoigara pogotovo onih s kulturnom komponentom. Osim toga, Hrvatski audiovizualni centar dodjeljuje potpore za razvoj videoigara, čim one postaju i dio kulturne scene. Jer činjenica je da je svaka videoigra, ma kako mala, zapravo pravo umjetničko djelo - od glazbe, grafike, priče pa do cijele kulture njenih obožavatelja koja često nastaje oko nje. Prisjetite se samo ludnice oko Pokemon GO ili Fortnitea?
Tihana Sedlar Krauz (Foto: Hrvatski Telekom)
Gaming industrija u posljednjih je nekoliko godina postala najveći segment industrije zabave, pretekavši po prihodima čak i filmsku i glazbenu industriju. Time je znatno porastao i kulturni značaj gaminga. Mladi se sve više druže i socijaliziraju u virtualnom prostoru videoigara, a to sve više oblikuje njihov svakodnevni život, jezik i ponašanje. Primjerice, danas je uobičajeno da djeca kopiraju plesove iz videoigre Fortnite ili koriste engleske gaming izraze i prije nego što savladaju naprednije aspekte materinjeg jezika, potvrđuje Tihana Sedlar Krauz, Social media & Esports lead Hrvatskog Telekoma, koja posljednjih godina, kako se kaže, živi gaming.
Taj “kult obožavanja” na posebnu razinu podižu esportaši, odnosno profesionalni igrači videoigara i njihovi obožavatelji. Očekuje se da će globalno tržište esporta rasti ukupnom godišnjom stopom rasta od 26,8 posto od 2023. do 2030. kako bi doseglo 12,10 milijardi američkih dolara do 2030. godine. Najavljene su i prve službene Olimpijske esport igre, što bi dodatno trebalo promovirati videoigre, esport, ali i gaming kulturu općenito.
I iako esport u Hrvatskoj još uvijek nema istu popularnost ili prepoznatljivost poput nogometa ili košarke, itekako je popularan.
U Hrvatskoj esport neće toliko skoro biti rame uz rame s nogometom niti je to potrebno. Ciljane publike za nogomet je puno više i to je pohvalno. Kao što je pohvalno imati platformu za razvoj gaming talenata za pojedince koji su odabrali takav put. Podrška sponzora, kompanija i drugih dionika esportu i njegovim igračima, kao i razvoj inicijativa za promociju domaćeg esporta ključni su za popularizaciju esporta i razvoj domaće gaming scene, koja može ponuditi igrače i developere na svjetskoj razini. Esport je prepoznat kod zaljubljenika u gaming kojih je svakim danom sve više. Prije 10-15 godina i ranije radilo se o stvarno nišnoj skupini ljudi, entuzijastima i fanatičnim zaljubljenicima u novu vrstu zabave. Danas je esport postao gotovo mainstream te ljudima više nije čudno kada za sljedeće putovanje odaberemo lokaciju na kojoj se odvija turnir u igri koju volimo. Reakcije ljudi su se također promijenile – dok su 2016. na ono čime se bavim odgovarali s „Molim?” i „Ha?”, danas su uglavnom znatiželjni i zainteresirani za usluge koje nudimo i brendove koje stvaramo. Ipak smo dio showbiznisa koji je ljudima u startu zanimljiv.
Jedan od primjera kako esport ulazi u mainstream i postaje prepoznat u javnosti upravo su velika nacionalna i regionalna esport natjecanja, kojih je u Hrvatskoj sve više, pojašnjava Nikola Stolnik iz Good Game Globala.
Nikola Stolnik (Foto: Good Game Global)
Značaj esporta i gaminga prepoznali su i fakulteti koji se sa svojim timovima natječu u Student Esports Tournamentu.
Postao je prestiž imati trofej na svojoj vitrini te dokaz izvrsnosti gamera, pogotovo tehnoloških fakulteta, dodaje Stolnik.
Da važnost esporta raste pokazuju i sve veće investicije kako telekoma, ali i drugih, ne nužno tehnoloških, tvrtki. Primjerice, lokalni projekt Hrvatskog Telekoma, T-esports Championship, danas je jedno od vodećih regionalnih esport događaja s nagradnim fondom od rekordnih 100.000 eura.
Kad imate priliku biti partner jednoj ovakvoj brzorastućoj industriji koja je primarno orijentirana mladima, svakako je treba iskoristiti, a to kompanije jako dobro znaju. Generacije Z i Alpha drugačije su od svih dosadašnjih jer su odrasle uz tehnologiju i praktički ne poznaju svijet bez interneta, tako da, ako im se želite približiti kao brend, trebate ulagati u sadržaje i aktivnosti koje su njima bliske, pojašnjava Sedlar Krauz. Upravo je gaming prema našim istraživanjima među top tri interesa mladih u Hrvatskoj na platformama primarno orijentiranim formatima dugačkog videa (YouTube i Twitch). Vole gamati i vole gledati druge kako gamaju, stoga smo im kao brend odlučili dati upravo ono što vole – sjajno gaming / esport iskustvo.
U svijetu se uz esport i esportaše vezuju imena najvećih brendova, esport turniri privlače milijune gledatelja, a esportaši gotovo imaju status vrhunskih sportskih zvijezda. U Hrvatskoj je stanje ipak nešto drugačije, ali pomak je vidljiv.
S obzirom na to da tvrtke s timovima zaposlenika od 2016. do danas svake godine sudjeluju na Good Game Zagreb, turniru u Counter-Strikeu, možemo reći da su prepoznale esport. To je svjetski jedinstven događaj u kojem se tvrtke međusobno natječu u turniru ispred svojih kolega i prijatelja. Isto tako je broj brendova s kojima surađujemo svake godine sve veći jer dobro radimo svoj posao i naša publika gamera to nagrađuje svojom pažnjom.
Javnost je manje upućena u djelovanja esport industrije, osim pojedinaca koji su odrasli kao zaljubljenici u svijet računalnih igara, objašnjava Stolnik.
No, koliko su videoigre zapravo postale neizostavan dio današnje kulture možda najbolje govori podatak da se po pričama iz videoigara snimaju filmovi i serije, a da se danas popularne serije i filmovi prilagođavaju i kao videoigre.
Radi se o krucijalnom elementu odrastanja većine nas djece 80-ih, 90-ih i 00-tih. Kada bilo kome mlađem od 30 spomenete San Andreas, Assassin's Creed ili Tekken, automatski slijedi vrlo topao i emotivan razgovor o sjećanjima iz djetinjstva ili trenutnim iskustvima gaminga s prijateljima. Serije i filmovi poput The Last of Us, Resident Evil, Fallout i slični ušli su u mainstream i filmski studiji se bore za prava izdavanja video sadržaja na temu računalnih igara. Takav sadržaj redovito obara rekorde na servisima za prijenos video sadržaja, dodaje Stolnik.
I, još uvijek mislite da je gaming “samo igranje videoigara”?