Znanstvenici otkrili kako bi Antarktik izgledao bez svog debelog ledenog pokrivača

Smrznuti veo Antarktika skriva pretpovijesni svijet, koji je sada razotkriven vrhunskim mapiranjem, preoblikujući naše razumijevanje ledenog pokrivača, klime i nove razine ranjivosti tog kontinenta.

Branimir Vorša | 21.03.2025. / 12:50

Izgled Antarktika ispod ledenog pokrivača
Izgled Antarktika ispod ledenog pokrivača (Foto: BAS)

Ispod debelog leda Antarktika nalazi se davno zatrpan krajolik, nekoć dom pretpovijesnog života. Iako je skriven od ljudskog pogleda, znanstvenici otkrivaju njegove misterije pomoću napredne tehnologije.

Desetljećima je British Antarctic Survey (BAS) mapirao subglacijalnu topografiju najjužnijeg Zemljinog kontinenta kontinenta pomoću radara, zvučnih valova i mjerenja gravitacije. Njihov najnoviji projekt, Bedmap3, pruža najdetaljniji prikaz dosad, otkrivajući planine, drevna riječna korita, duboke kotline i nepregledne ravnice.

Razumijevanje protoka leda i utjecaja klimatskih promjena

Slika nije dostupna Ovaj neumoljivi zagađivač pronađen i u najudaljenijim područjima Antarktika, znanstvenici još nisu sigurni kako je tamo dospio

Studija, koju je vodio Hamish Pritchard, glaciolog iz BAS-a, ključna je za razumijevanje kako led na Antarktiku reagira na klimatske promjene. To je temeljna informacija koja podupire računalne modele koje koristimo da bismo istražili kako će led teći preko kontinenta kako temperature rastu, kaže Pritchard.

Zamislite prelijevanje sirupa preko kolača – sve grudice, sve neravnine, odredit će kamo će sirup ići i kojom brzinom. Tako je i s Antarktikom: neki grebeni će zadržati tekući led; šupljine i glatki dijelovi su mjesta na kojima bi taj led mogao ubrzati, pojašnjava on, koristeći kulinarsku analogiju.

Nova najdublja točka debljine leda

Projekt Bedmap3 prikupio je podatke iz aviona, satelita, brodova, pa čak i timova psećih zaprega, akumulirajući 82 milijuna podatkovnih točaka kroz 277 istraživanja debljine leda. Taj novi skup podataka poboljšava prethodne karte popunjavanjem značajnih praznina u znanju, posebno oko planina, obala i nunata. Istraživanje vezano za to objavljeno je u časopisu Scientific Data.

Jedno od glavnih otkrića je lokacija najdebljeg leda na Antarktiku, za koji se prije vjerovalo da se nalazi u Astrolabskom bazenu zemlje Adélie. Novi podaci identificiraju najdublju točku na koordinatama 76,052°S, 118,378°E, u neimenovanom kanjonu, gdje led doseže dubinu od čak 4757 metara.

Posljedice za porast razine mora

Fosil ptice, ilustracija Fosil s Antarktike mogao bi biti "najstarija poznata moderna ptica"

S volumenom leda od 27,17 milijuna kubičnih kilometara, ledeni pokrivač Antarktika pokriva 13,63 milijuna kvadratnih kilometara. Prosječna debljina leda, uključujući ledene ploče, iznosi 1948 metara, dok bez ledenih ploča doseže 2148 metara. Kad bi se sav ovaj led otopio, globalna bi razina mora porasla za čak 58 metara.

Općenito, postalo je jasno da je antarktički ledeni pokrivač deblji nego što smo prvobitno mislili i da ima veću količinu leda koji se nalazi na stijeni koja se nalazi ispod razine mora. Ono što nam Bedmap3 pokazuje je da imamo malo ranjiviji Antarktik nego što smo prije mislili, kaže kartograf BAS-a Peter Fretwell.

Izvor: Science Alert

Vezane vijesti

Još vijesti