Koliko je evolucija ljudske vrste komplicirana, možda najbolje potvrđuje vijest koja dolazi iz Kine. Tamo je tim znanstvenika pronašao ostatke 16 jedinki za koje su utvrdili da pripadaju potpuno novoj ljudskoj vrsti.
Nazvana Homo juluensis, ova vrsta živjela je i nestala u Kini prije otprilike 200 tisuća godina. Ostaci su pronađeni na nalazištu Xujiayao, a ono što ih čini posebnima su velike i široke lubanje te preveliki zubi koji su bliži karakteristikama neandertalaca nego modernih ljudi. No, kad su znanstvenici usporedili otkrivene ostatke s onima neandertalaca otkrili su značajne razlike.
Dok su lubanje modernih ljudi oko 82 kubična inča, a neandertalaca oko 88 kubičnih inča, Homo juluensis ima lubanju između 103 i 109 inča što je značajno više.
Uz ostatke, pronađeni su i kameni alati, životinjske kosti i artefakti koje znanstvenici tek trebaju istražiti. Vjeruju da su Homo juluensis bili vješti lovci koji su lovili divlje konje. Oni su im služili i kao izvor hrane, ali i materijala za odjeću. Istraživači vjeruju da su živjeli u malim i izoliranim skupinama, što je moglo doprinijeti njihovom izumiranju.
Posebno je zanimljivo da, iako nisu povezani s neandertalcima, Homo juluensisi dijele neke dentalne sličnosti s drevnom populacijom koja je živjela u Sibiru, denisovcima. Sličnosti su tolike, da znanstvenici nagađaju kako bi denisovci možda mogli biti populacija unutar loze Homo juluensis.
Analiza ostataka i okolnih nalaza pak ukazuje na to da je do izumiranja Homo juluensisa vjerojatno došlo zbog kombinacije ekoloških izazova, ali i pojave novih vrsta, prije svega, modernih ljudi.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature, autori ističu kako ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje modele ljudske evolucije, pokazujući veću raznolikost među drevnim populacijama u istočnoj Aziji.
