Morski led je vitalan za antarktički ekosustav i njegova uloga teško da se može na bilo koji način zanemariti. To nije samo utočište za pingvine i druge životinje, već i temeljni aspekt života za stvorenja niže u hranidbenom lancu, poput antarktičkog krila. A sve to znači život. Led je također kritičan za toplinu jer više reflektira od vode, odbija više sunčeve svjetlosti od oceana, a može djelovati i kao fizička barijera, utječući na izmjenu plinova između oceana i atmosfere i štiteći ledene police na kontinentu.
Antarktik na najnižoj razini morskog leda otkako postoje mjerenja
Antarktik trenutno doživljava najnižu razinu morskog leda od kada su sateliti počeli raditi mjerenja 1979. godine. To je anomalija za koju su znanstvenici zabrinuti i koju pomno prate. Bilo je prije samo deset godina kada je morski led na Antarktici dosegao rekordne razine, no od 2016. primijećeni su uglavnom niski razmjeri, kaže Petra Heil, znanstvenica za polarni led iz Australskog antarktičkog odjela.
Fenomen porasta morskog leda na Antarktiku do 2010. nakon čega slijedi naglo smanjenje nazvan je antarktičkim paradoksom. Razlozi koji stoje iza paradoksa još nisu u potpunosti shvaćeni, ali znanstvenici su zabrinuti zbog rekordno niske količine zimskog morskog leda uočenog 2023. godine.
Na Arktiku još i gore
U međuvremenu, na krajnjem sjeveru Zemlje, Arktik doživljava porast temperatura dva do četiri puta veći nego bilo gdje drugdje na svijetu, a morski led smanjuje se za oko 12 posto po desetljeću, od početka satelitske ere.
To je jedan od najočitijih znakova da emisije stakleničkih plinova pomiču ravnotežu planeta, kaže Zachary Labe, klimatolog sa Sveučilišta Princeton i Nacionalne uprave za oceane i atmosferu.
Četiri milijuna ljudi koji Arktik nazivaju domom oslanjaju se na Arktički ocean za hranu i prijevoz. Domorodački narodi Arktika, koji čine oko 10 posto stanovništva, imaju živu i dugotrajnu kulturnu vezu s regijom koja polako nestaje, kako se regije po prvi put u tisućljećima oslobađaju morskog leda, kaže Natalie Robinson, morska fizičarka s novozelandskog Nacionalnog instituta za istraživanje vode i atmosfere.
Morski led u Arktičkom oceanu širi se tijekom zime, dostižući vrhunac u ožujku, prije nego što se povuče prema Sjevernom polu. Obično doseže najniži opseg sredinom rujna. Desetljećima su znanstvenici pokušavali točno odrediti kada će ukupni opseg arktičkog morskog leda pasti ispod 1 milijuna četvornih kilometara, što je granica koja označava ljeto 'bez leda', objašnjava Jan Lieser, znanstvenik za morski led s Australskog ureda za meteorologiju i Sveučilišta Tasmanije.
Naši najbolji modeli trenutačno predviđaju da će Arktik biti 'bez morskog leda' u sljedećih nekoliko desetljeća. Morski led na Antarktiku više je misterij. Ali na oba pola, morski led nestaje brzinom bez presedana, ističe Labe.
Posljedice sežu daleko izvan polarnih regija
Smanjenje morskog leda ima implikacije daleko izvan polarnih regija. Led pomaže uravnotežiti energiju planeta reflektirajući sunčevu svjetlost natrag u svemir. Kako se led topi i nestaje, ocean apsorbira više sunčeve energije, pridonoseći daljnjem zagrijavanju i pojačavanju učinaka klimatskih promjena. Morski led također igra ključnu ulogu u cirkulaciji oceana i biogeokemijskim ciklusima planeta, utječući na sve, od globalnih oceanskih struja do distribucije hranjivih tvari.
Preko 60 polarnih znanstvenika pozvalo je na pojačano promatranje i istraživanje Arktika i Antarktika koji se brzo mijenjaju. Razumijevanje i odgovor na te promjene zahtijeva zajednički napor za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Opadajuća putanja antarktičkog morskog leda jasan je podsjetnik na hitnu potrebu za djelovanjem kako bismo zaštitili naš planet i buduće generacije.
Izvor: Cnet