Novo znanstveno istraživanje otkrilo je da je podrhtavanje tla na Marsu u svibnju 2022. godine bio rekordno snažan potres, koji je bio najmanje pet puta jači od prethodnog rekordnog podrhtavanja tla na Crvenom planetu.
Izvor tog rekordno jakog potresa na Marsu zasad nije jasan, ali znanstvenici ističu da je svakako bila riječ o neobičnom izvoru. Zanimljivo je da, osim što je bio najjači potres dosad zabilježen na Marsu, bio je i najduži jer se Crveni planet od njega tresao punih 10 sati.
Preplavio instrumente NASA-ine sonde
Energija koju je oslobodio taj pojedinačni potres jednaka je kumulativnoj energiji svih drugih potresa koje smo dosad vidjeli. Iako je događaj bio udaljen više od 2000 kilometara, valovi zabilježeni na površinskoj sondi InSight bili su toliko veliki da su gotovo zasitili naš seizmometar, rekao je John Clinton, seizmolog sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju.
Analiza potresa, objavljena u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters, utvrdila je njegovu magnitudu od 4,7 stupnjeva. Prethodni rekorder bio je potres magnitude 4,2 stupnja, koji je zabilježen u kolovozu 2021. godine.
Riječ je o impresivnoj seizmičkoj aktivnosti za planet za koji su znanstvenici smatrali da je zapravo seizmički neaktivan. Tu pretpostavku protresla je spomenuta NASA-ina sonda InSight svojim mjerenjima podrhtavanja marsovskog tla. Naravno, u usporedbi sa Zemljinim potresima rekorder s Marsa čini se posve slabašnim jer je najjači potres zabilježen na našoj plavoj pikuli imao snagu od 9,5 stupnjeva.
Mars nije seizmički tih
Iako Mars i Zemlja imaju mnogo toga zajedničkog, postoje neke doista ključne razlike. Mars nema tektonske ploče niti koherentno, globalno magnetsko polje, što se često tumači kao znak da se ne događa mnogo u njegovoj unutrašnjosti, s obzirom na to da se teoretizira da je Zemljino magnetsko polje rezultat unutarnje toplinske konvekcije.
InSight je međutim otkrio da Mars nije seizmički tih. Crveni planet škripi i tutnji, čime se aludira na vulkansku aktivnost ispod regije Cerberus Fossae, gdje se nalazi NASA-ina sonda koja nadzire skrivenu utrobu tog planeta.
Praćenjem potresa na Marsu znanstvenici također mogu lakše otkriti varijacije gustoće u njegovoj unutrašnjosti, odnosno mogu lakše rekonstruirati strukturu planeta. Sve to mogu napraviti proučavajući način na koji se seizmički valovi šire kroz površinu planeta i preko nje.
To se obično radi ovdje na Zemlji, ali stotine potresa koje je zabilježio InSight omogućile su znanstvenicima da naprave i kartu unutrašnjosti Marsa.
Izvor zasad ostaje nepoznat
Svibanjski potres na Marsu, čini se, bio je važan za znanstvenike. Prvi put smo bili u mogućnosti identificirati površinske valove koji se kreću duž kore i gornjeg plašta, koji su obišli planet više puta, kaže Clinton.
U dva druga, odvojena rada u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters timovi znanstvenika analizirali su te valove kako bi pokušali razumjeti strukturu kore na Marsu, identificirajući područja sedimentnih stijena i moguću vulkansku aktivnost unutar kore.
Ipak, izvor potresa još uvijek tek treba utvrditi, a prvi rezultati istraživanja sugeriraju da bi mogao biti povezan s nečim skrivenim ispod kore. Drugo, potresi obično imaju visoku ili nisku frekvenciju, prve karakteriziraju brzi, kratki podrhtaji, a druge dulji, dublji valovi s većim amplitudama. Ovaj potres kombinirao je oba raspona frekvencija, a znanstvenici nisu potpuno sigurni zašto. Međutim, moguće je da prethodno snimljeni potresi visoke i niske frekvencije analizirani zasebno mogu biti dva dijela istog seizmičkog događaja.
To bi moglo značiti da znanstvenici moraju ponovno razmisliti o razumijevanju i analiziranju potresa te otkriti još više tajni koje se kriju ispod varljivo tihe površine Marsa.
Izvor: Science Alert