Danas mnogi za ekranima provode i više od deset sati dnevno, pri čemu se sati gube na društvene mreže poput Facebooka, Instagrama, TikToka i drugih. Količina sadržaja na tim mrežama je neiscrpna, a algoritam je prilagođen svakom pojedincu kako bi mu prikazivao samo onaj sadržaj koji bi mu mogao biti zanimljiv, što dovodi do konstantnog skrolanja i traženja nečeg još zanimljivijeg. Taj je osjećaj svima dobro poznat.
No zbog takvog čestog skrolanja i velikog broja informacija i različitog sadržaja s kojim smo bombardirani, ljudima je danas sve teže koncentrirati se i zadržati pažnju na jednoj stvari jer mozak konstantno traži nešto novo, a pažnja i fokus skaču s jedne stvari na drugu.
S obzirom na to da su takve situacije učestale, znanstvenici su smislili i odgovarajuće ime - popcorn brain, odnosno kako bismo to mogli prevesti na hrvatski - mozak kao kokice. Taj izraz prvi je još prije 13 godina upotrijebio znanstvenik sa Sveučilišta Washington David Levy. Ime se odnosi na pucketanje kokica kada ih stavimo na ulje, odnosno kako brzo one pucketaju na vrućem ulju, tako se brzo i naše mislili prebacuju s jedne stvari na drugu. Prema jednoj ranijoj studiji, čak više od 60 posto svjetske populacije koristi društvene mreže, na kojima dnevno provode skoro dva i pol sata.
Svaki put kada pregledavaju nove objave, obavijesti i slično, u njima se aktivira mala doza dopamina koja nagrađuje mozak, ali i ponovno pokreće isti ciklus zbog kojeg ljudi moraju nastavljati skrolati, objasnila je psihologinja Dannielle Haig, a prenosi NY Post. Naglasila je kako s vremenom ta konstantna potražnja za pažnjom te skrolanje kroz nove objave uzrokuje osjećaj mentalnog nemira, odnosno osjećaja "skakanja mozga" koji se bori zadržati fokus na jednom zadatku tijekom nekog malo dužeg perioda.
Također, popcorn brain može negativno utjecati i na društvene interakcije, strpljenje, emocionalno blagostanje i produktivnost, dok u isto vrijeme povećava anksioznost te mogućnost izgaranja.
Konstantna digitalna stimulacija, dakle, značajno utječe na naš mozak, što pokazuje i ranije istraživanje koje su proveli znanstvenici sa sveučilišta University of California. Ta je studija pokazala kako se prosječan raspon pažnje ljudi na ekranima smanjio s dvije i pol minute, koliko je iznosio 2004. godine, na 75 sekundi 2012. godine, a sada se smanjio na 47 sekundi. Odnosno, nakon toliko minuta, tj. sekundi pažnju bi prebacili na neki drugi sadržaj na ekranu. S obzirom na to da i dalje provodimo previše vremena na ekranima, nije teško zaključiti kako će te brojke u budućnosti biti još gore.
Izvor: NY Post