Američki znanstvenici napravili vjerojatno najmoćnije dezinfekcijsko sredstvo koje razara koronavirus, a nema štetnih posljedica: "Ovo je tek početak"

Već je dobro poznata i dobro istražena činjenica da virus SARS-CoV-2 može dugo preživjeti na raznim površinama. Dok se primjenom odgovarajuće otopine alkohola možemo riješiti virusa na čvrstim površinama i dezinficirati ih, s mekšim je površinama nešto veći problem. No znanstvenici su pronašli rješenje i za to.

Branimir Vorša | 11.11.2020. / 10:00

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Novi koronavirus pokazao je da može preživjeti nekoliko sati u zraku, do jednog dana na kartonu, a tragovi virusa SARS-CoV-2 pronađeni su na plastici i do tri dana nakon kontaminacije.

Znanstvenici svih zvanja koriste svoja znanja i talente kako bi se uključili u borbu protiv pandemije, a među njima je i tim na čelu s Zhitongom Chenom sa Sveučilišta Kalifornija. Oni su uspješno testirali hladnu plazmu kao dezinfekcijsko sredstvo protiv novog koronavirusa na čitavom nizu površina, bez ikakvih oštećenja.

Sve što smo koristili dolazi izravno iz zraka. Zrak i elektricitet. To je vrlo zdrav tretman bez nuspojava, pojašnjava inženjer Richard Wirz.

Naravno, govori o plazmi. Plazma je najmanje poznato od četiri agregatna stanja materije (među kojima su još čvrsto, tekuće i plinovito stanje) i javlja se prirodno u višim dijelovima Zemljine atmosfere. Plazma se formira kad se elektroni odvoje od matičnih atoma, što te atome čini pozitivno nabijenima, a sve zajedno čini mješavinu nabijenih čestica koje su nestabilne i mnogo reaktivnije nego u svom ekvivalentnom plinovitom stanju.

Hladna plazma već se dokazala učinkovitom protiv superbakterija, odnosno bakterija otpornih na lijekove. Remeti površinsku strukturu DNK virusa i bakterija, no nema štetnog utjecaja na ljudsko tkivo. Čak je učinkovita i protiv stanica raka.

Chen i Wirz stoga su dizajnirali i napravili atmosferski plazma uređaj punjen plinom argonom, koji je inertan i stabilan te jedan od najčešćih plinova u zraku. Uređaj šalje ubrzane elektrone kroz plin, izbijajući elektrone iz atoma plina pri sudaru s njima. Svega 12 vata kontinuirane snage potrebno je za rad tog uređaja.

Tako nastali tok plazme gotovo sobne temperature usmjerili su prema kontaminiranim površinama, izlažući ih električnoj energiji, nabijenim atomima, ionima te ultraljubičastom zračenju. Ukupno su svoj uređaj testirali na šest različitih površina, uključujući karton, kožu s nogometne lopte, plastiku i metal.

Otkrili su da je virus na tim površinama deaktiviran već nakon 30 sekundi, a nakon tri minute izloženosti plazmi svi tragovi virusa bili su uništeni.

Chen i njegov tim vjeruju da je po virus pogibeljna kombinacija reaktivnog kisika i iona dušika koji se formiraju tijekom interakcije plazme sa zrakom oko njezina toka. To su potvrdili tako što su testirali i uređaj s plinom helijem, čija je plazma proizvela manje navedenih čestica te bila i znatno manje učinkovita.

Nabijene čestice smrtonosne su za virus jer razaraju njegovu površinu pomoću elektrostatičkih sila. Ioni isto tako mogu razbiti i strukturalno važne veze, poput recimo veze između dva atoma ugljika, ugljika i kisika te ugljika i dušika.

To naravno znači da njihova hladna plazma efektivno razara i šiljasti protein kojim se virus SARS-COV-2 veže za ljudsku stanicu i koji je ključan za njegovu visoku zaraznost.

No, ni to nije sve, Wirz ističe i da bi se hladna plazma mogla istražiti i za korištenje u neutraliziranju virusa SARS-CoV-2 dok je još u zraku.

Ovo je tek početak. Vrlo smo uvjereni i imamo visoka očekivanja za plazmu u budućnosti, poručuje Wirz.

Rad tima iz Los Angelesa objavljen je u znanstvenom časopisu Physics of Fluids.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti