Bite and Blob: Domaća igra koja nikad nije ugledala svjetlo dana

'Ako krećete u izradu svoje igre, krenite s malim projektima koji će zahtijevati par mjeseci da se dovrše', savjetuje naš sugovornik Ivan Jakubi, dizajner videoigara.

Monika Nožić Monika Nožinić | 08.07.2017. / 11:01

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Igra Bite and Blop bila je klasičan 2D platformer u kojem kontrolirate dva glavna lika, Bitea i Bloba. Svaki lik ima svoje posebne vještine koje daju mogućnost jednom liku da radi određene stvari koje drugi lik ne može. Zbog tih različitosti, obojica moraju koristiti svoje vještine kako bi pomogli drugome da dostignu svoj cilj, tj. igrač ih mora koristiti oboje da bi mogao proći igru. Priča je postavljena u postapokaliptičnom svijetu gdje je zla umjetna inteligencija uništila sav život na svijetu te je napravila carstvo svojih robota. Igračeva uloga u igri jest, uz pomoć raznih zagonetki i surađivanja, pobijediti tu zlu inteligenciju i oživjeti ljudsku rasu.

Iako je zvučala vrlo zanimljivo, zabavno i perspektivno, igra nažalost nikada nije ugledala svjetlo dana. O izazovima i problemima u razvoju i realizaciji ove igre razgovarali smo s Ivanom Jakubijem, producentom i level dizajnerom igre.

Bili ste dio Machina programa inkubacije, u kojemu ste osvojili prvo mjesto za igru Bite and Blob. Zašto je cijela priča propala, tj. zašto ste odustali i što ste naučili iz toga?

Problema u razvoju je bilo mnogo, od čestog mjenjanja ljudi koji su radili na projektu, što je dovodilo do mjenjanja artističkog stila igre ili programiranja isponova pa do rijetkog komuniciranja između tima zbog privatnih poslova ili jednostavno nemogućnost komuniciranja. Također, u raspadu projekta, ulogu je igralo i naše neiskustvo. Ovo je bio naš prvi ozbiljniji projekt i nismo skroz znali sve moguće probleme na koje bismo mogli naletjeti. Sada znamo za sve te probleme pa ćemo se na sljedećem projektu truditi da se ne ponove.

Kada i gdje je nastao problem?

Problemi su se počeli pojavljivati skoro na samom početku izrade igre. Zbog našeg neiskustva loše smo se organizirali, iako smo složili datume kada bi koji dio igre trebao biti gotov. Lagano su stvari počele kasniti i tu je sve krenulo nizbrdo.

O kome sve ovisi u kojim će se smjerovima razvijati jedna igra? Što je sve potrebno da bi se ideja realizirala do kraja?

U malim timovima, ovisi o svima. Budući da u takvim timovima svi članovi zajedno smišljaju ideju za igru, onda su svi također odgovorni u kojem će se smjeru razvijati. Naravno, producent je tu da se brine da igra ne skrene sa smjera na koji su se ljudi dogovorili te se brine da se kvaliteta igre drži nekog standarda. Osobno, najbitnija stvar da bi se bilo koja igra realizirala je dobra komunikacija između članova i dobra koordinacija u razvoju, da se ne događaju trenuci gdje jedan dio tima čeka da drugi dio tima dovrši određen posao.

Na koje ste sve probleme nailazili na putu i kako ste na kraju odlučili zatvoriti cijelu priču? Kada ste shvatili da dalje više ne može?

Pri kraju, glavni problem je bila niska motivacija tima. Iako sam ja tenutno jedini radio 3 godine na projektu, ostali su ipak utrošili minimalno godinu dana na izradi igre. Razvoj se jako sporo kretao i na kraju, kap koja je prelila čašu, nismo prošli proces Greenlight. Greenlight je proces za igre malih timova na Steamu (online trgovina igara) gdje timovi mogu pokazati svoju igru, bila ona dovršena ili ne te ljudi glasaju bi li tu igru kupili. Nažalost, to nismo prošli i to je uništilo svaku motivaciju koju je tim imao. Mjesec dana nakon izlaska na Greenlight, programer je izašao iz tima. Nakon toga, svi koji smo ostali u timu zajedno smo sjeli i razgovarali o budućnosti projekta. Tu nam je Lovro Nola, voditelj Machine, savjetovao da ugasimo projekt. Igra je prošla previše promjena i postalo je prekompleksno raditi na njoj. Poslušali smo ga i prekinuli smo rad na igri.

Što biste poručili onima koji misle da je lako i jednostavno napraviti igru?

Jedino da se gadno varaju. Istina, sjedimo za računalima po cijele dane, ali izrada videoigre je kao i svaki drugi posao, pogotovo kada se pokušava stvoriti novi proizvod. Potrebni su kvalitetni ljudi koji će raditi na projektu i onda od njih, a i sebe zahtijevati da sljedećih godinu do 2 godine utrošite na izradu tog projekta za koji jednostavno ne možete biti nikad 100% sigurni hoće li uspijeti, a kamoli još donijeti i zaradu. Prvih mjesec do dva otpada na kreativne dane, gdje se cijela igra zamišlja. Nakon toga postaje najklasičniji rad, postizanje ciljeva i držanje datuma. To uglavnom vrijedi za timove koji iza sebe nemaju financije. Timovima koji raspolažu s određenim financijama malo je lakše napraviti projekt, ali i dalje postoji taj rizik da projekt ne uspije i sve propadne.

Što se događa s otkazanim igrama i onima koje nikad ne ugledaju svjetlo dana? Mogu li takve igre ikada zaživjeti?

Uglavnom, kada se igra otkaže, to je to. Taj projekt nikad više ne zaživi. Možda se koja mehanika ili koja grafika uzme iz tog projekta za sljedeći, ali otkazani projekt ostaje otkazan u većini slučajeva.

U kojem smjeru nastavljate? Imate li kakve buduće planove?

Već smo počeli s novim projektom. Ovaj put idemo još ozbiljnije i pažljivije. Znamo koje smo greške radili na prošlom projektu tako da ih ovaj put možemo preduhitriti i izbjeći. Trenutno je u jako ranoj fazi izrade tako da ne mogu dati više informacija o sljedećoj igri, ali nadamo se da ćemo uskoro moći pokazati na čemu radimo.

Zašto volite raditi videoigre, što vas pokreće?

Kao klinac cijelo svoje slobodno vrijeme provodio sam igrajući igre, kao mnogi developeri, i uvijek sam želio stvoriti svoju igru. Sada sam u mogućnosti to postići i namjeravam uspjeti u svom cilju, neovisno o tome koliko će mi vremena trebati da to postignem. Nisam jedini developer koji je morao prekinuti svoj projekt niti sam zadnji, tako da nema smisla odustajati, iako je prvi ozbiljan projekt propao.

Što biste poručili mladim nadama koje s entuzijazmom ulaze u ovakve poslove? Koja su sve znanja i vještine potrebni za izradu videoigara?

Sve ovisi s čime se želiti baviti. Industrija video igara traži široki spektar vještina: programiranje, crtanje, 3D modeliranje, audio produkcija, pisanje, marketing, animacija itd. Istražite koje od tih vještina vas zanima i krenite ih učiti tako da pohađate tečajeve kao u Machini ili se pokušati sami naučiti.

Kako do posla u game dev industriji ako ste početnik?

Naći posao u industriji kao početnik je podosta teško. Budući da ste početnik, ne znate sva osnovna znanja koja su potrebna da biste radite za nekoga. Naravno, ako se pokažete kao vrlo marljiva osoba i spremna učenja, onda je skoro garantirano da ćete se negdje zaposliti, budući da je to zapravo najbitnije svakome u ovoj industriji.

Što je sve bitno znati prije nego što se odlučite na kreiranje i lansiranje vlastite videoigre?

Ako krećete u izradu svoje igre, krenite s malim projektima koji će zahtijevati par mjeseci da se dovrše. Mnogi često krenu u izradu većih igara i to često zna biti velika greška jer u većini slučajeva timovi nisu spremni niti dovoljno iskusni da bi mogli dovršiti takav projekt. Također, iako radite manje projekte, i dalje ćete dolaziti do grešaka na koje biste naišli ako bi ste radili veći projekt, samo što biste na većem projektu na te greške naletili puno kasnije. Ako naletite na kobne greške zbog kojih bi morali otkazati projekt, barem niste potrošili par godina nego samo par mjeseci.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti