Europarlamentarci traže više transparentnosti: S kim je EK potpisao ugovore, kakva su cjepiva i hoćemo li ih ikad dobiti?

Predstavnici Sanofija i Curevaca kazali su da će u 2021. proizvesti milijardu doza cjepiva te istaknuli da im je na prvom mjestu sigurnost.

Hina | 24.09.2020. / 11:41

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Zastupnici Europskog parlamenta nezadovoljni su ponašanjem Europske komisije i farmaceutske industrije u vezi s cjepivom za COVID-19 te tvrde da imaju vrlo malo saznanja o ugovorima koje je Komisija potpisala s nekim laboratorijima.

Europarlamentarci su u srijedu raspravljali s predstavnicima farmaceutskih tvrtki Sanofi i Curevac, Europske medicinske agencije (EMA) te predstavnicima civilnog društva o tome kako osigurati brzu i sigurnu opskrbu cjepivima protiv COVID-19.

Imamo vrlo malo informacija o sadržaju ugovora potpisanim između Europske komisije i nekih laboratorija. (...) Čak ne znamo ni koliko je takvih ugovora potpisano, rekao je predsjednik Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, francuski zastupnik Pascal Canfin (Renew Europe).

Optuživši Komisiju i tvrtke za nedostatak transparentnosti, istaknuo je da eurozastupnici traže više informacija o fazama istraživanja cjepiva protiv COVID-19, o obvezama koje su preuzili laboratoriji i je li izgledno da će ih ispuniti.

Zastupnici su također upozorili da, osim što je važno što prije osigurati cjepiva, Komisija i farmaceuti moraju istovremeno graditi povjerenje javnosti u cijepljenje kao takvo.

Predstavnici Sanofija i Curevaca kazali su da će u 2021. proizvesti milijardu doza cjepiva te istaknuli da im je na prvom mjestu sigurnost.

EMA ističe da niti jedno cjepivo nije 100 posto sigurno i da nije bez rizika, ali da će cjepiva biti odobrena tek kada korisnost lijeka prevagne nad rizicima.

Curevac i nevladina udruga Vaccines Europe traže, po uzoru na SAD, da se javno obznani tko snosi odgovornost za skrivene nuspojave, čemu su se neki zastupnici usprotivili.

Vaccines Europe također ističe da je potrebno osam milijardi doza da bi se cijepilo 50 posto svjetskog stanovništva, dok godišnja proizvodnja iznosi pet milijardi doza.

Neki se zastupnici također pitaju jesu li nacionalni pravni okviri dovoljni da se osigura tako velika proizvodnja te kako pomiriti pitanje intelektualnog vlasništva s potrebom da buduća cjepiva budu dostupna gotovo svima.

Predsjednik Odbora za industriju, istraživanja i energetiku Christian Busoi (EPP) istaknuo je da "dobro cjepivo mora biti učinkovito, sigurno, dostupno, da se mora brzo razviti i moći dobiti odobrenje za stavljanje na tržište".

S Unijom i cijelim svijetom koji su usred pandemije COVID-19 vremena jednostavno nemamo, upozorio je Busoi.

Europska komisija u lipnju je predstavila europsku strategiju za ubrzavanje razvoja, proizvodnje i primjene cjepiva protiv COVID-19, kao najboljeg načina za postizanje trajnog rješenja za pandemiju.

Ciljevi su strategije osigurati kvalitetna, sigurna i učinkovita cjepiva, državama članicama i njihovim stanovnicima osigurati brz pristup cjepivima i istodobno biti predvodnik u solidarnosti na svjetskoj razini te što je prije moguće osigurati pravedan pristup cjenovno pristupačnom cjepivu.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti