Modul za povratak svemirske sonde Chang'e 5 spustio se u Unutrašnjoj Mongoliji, na sjeveru Kine, dodaje Xinhua, pozivajući se na kinesku svemirsku agenciju.
Peking želi sustići Sjedinjene Države i Rusiju nakon desetljeća utrke s njima i ulaganja milijarda u svoj vojni svemirski program.
Sonda Chang'e 5, nazvana po božici Mjeseca u kineskoj mitologiji, spustila se na Mjesec 1. prosinca a dva dana poslije je pošla na putovanje prema Zemlji.
Znanstvenici se nadaju da će im prikupljeni uzorci pomoći da nauče više o podrijetlu Mjeseca, o njegovu nastanku i o vulkanskoj aktivnosti na njegovoj površini.
Kina je ovom misijom postala treća zemlja koja je prikupila Mjesečeve uzorke, nakon SAD-a i SSSR-a u 1960-im i 1970-im. Ovo je ujedno prvi put da je Kina uspjela lansirati letjelicu s nekog drugog nebeskog tijela.
Ovo je bio prvi takav pokušaj nakon misije Luna 24 Sovjetskog Saveza koja je uspješno završena 1976.
Kineska sonda nosi dva kilograma materijala koji je uzela na području poznatom kao Oceanus Procellarum - ili "Ocean oluja" - koji je velika zaravan od lave, dosad neistražena, piše znanstveni časopis Nature.
Misija je nova etapa kineskog svemirskog programa koji je početkom 2019. postigao velik uspjeh spustivši sondu na sakrivenu stranu Mjeseca, što je bio prvi takav pothvat u svijetu koji je potvrdio status Kine kao svemirske sile.
Kina se nada da će do 2022. imati svemirsku stanicu s ljudskom posadom i da će moći slati ljude na Mjesec.
Peking je 1970. lansirao u orbitu prvi satelit, ali je morao čekati 2003. da bi izveo prvi svemirski let s posadom, "tajkonautom" Yangom Liweiom.
Kina je ljetos lansirala još jednu sondu koja za nekoliko mjeseci treba stići na Mars, gdje će iduće godine 'provozati' daljinski upravljanog robota.