Tijekom duboka sna mozak ''posprema'' i uklanja ''otpad'' koji se nakupio tijekom dana teškog razmišljanja, pokazuje novo istraživanje.
Znanstvenici su utvrdili da posebice tijekom faze sna koju karakteriziraju spori valovi i koja je ''stiješnjena'' između perioda snova nešto poput tekućine za čišćenje pulsira mozgom i odnosi ''smeće'', navodi se u radu objavljenom u časopisu Science.
Koristeći posebnu tehniku snimanja mozga, znanstvenici su detektirali seriju događaja koji se odvijaju dok mozak tone u duboki san i moždani se valovi usporavaju i sinkroniziraju.
Otkrili su da se protok krvi prema mozgu usporava te omogućava nadiranje čiste, bezbojne cerebrospinalne tekućine. Ta tekućina ispire proteinski otpad koji se taj dan nakupio, kao i druge tvari koje bi mogle naškoditi mozgu ako se ne uklone.
Nikad nismo vidjeli valove tekućine u ovim razmjerima u budnom mozgu, što sugerira to da san karakterizira jedinstven obrazac protoka tekućina kroz mozak, kaže Laura Lewis, profesorica s bostonskog sveučilišta i voditeljica studije.
Ranija istraživanja na životinjama pokazala su da se tijekom sna bjelančevine poput beta-amiloida (povezanih s Alzheimerovom bolesti) brže uklanjaju iz mozga, kaže Lewis. Na temelju tih studija pitali smo se koji je razlog tih zbivanja i željeli smo provjeriti mijenja li se cerebrospinalna tekućina tijekom sna zbog toga što se vjeruje da je ta tekućina važna za uklanjanje otpada.
Lewis i njezin tim sumnjaju da nekvalitetan san kod pacijenata s neurološkim poremećajima može utjecati na proces čišćenja, što rezultira nakupljanjem štetnih tvari i može voditi u degenerativne promjene.
Provodimo nova istraživanja kako bismo utvrdili način na koji se valovi cerebrospinalne tekućine mogu promijeniti pri zdravom starenju i u slučaju neuroloških promjena, kaže ona. Također ćemo istražiti hoće li to biti povezano s manje uklonjenog otpada iz mozga tijekom sna kod tih pacijenata.
Novo istraživanje pokazuje kako bi ritmični protok tekućine tijekom duboka sna mogao biti način na koji mozak ispire štetne tvari, napisali su danski znanstvenici u komentaru koji je pratio objavu rada.
Razumijevanje toga procesa moglo bi baciti svjetlo na to kako poremećaj sna može biti povezan s određenim neurološkim poremećajima, kažu Soren Grub sa Sveučilišta u Kopenhagenu i Martin Lauritzen, profesor kliničke neurofiziologije s Rigshospitaleta.
Poremećaji faze sna koju karakteriziraju spori valovi često prate starenje, velike depresivne poremećaje i demenciju, kažu oni.
Bit će zanimljivo vidjeti može li se dinamika cerebrospinalne tekućine povezane s fazom sporih valova sna koristiti kao biomarker bolesti i može li poboljšanje faze sna koju karakteriziraju spori valovi zaštititi moždanu funkciju od neurodegenerativnih promjena.
(Hina)