Ekspedicija od 55 speleologa iz više zemalja preronila je proteklih dana sifon u jami Nedam na dubini od 1192 metra, čime su se primakli najdubljima jamama na Velebitu, ali su neočekivano ušli u prostore za koje speleolozi pretpostavljaju da pripadaju drugoj jami.
Dva člana speleoronilačke ekipe koja se sastojala od četvero ljudi preronila su sifon na dubini od 1192 metra i produbila jamu na 1250 metara. Iza sifona su istražili 120 metara horizontalnog kanala, nekoliko kraćih vertikala i skokova te 40 metara dugačku vertikalu, kazala je voditeljica ekspedicije Valentina Plemenčić.
Speleoronioci su se zaustavili jer su potrošili svu opremu i materijal za istraživanje: 100 metara konopa, 15 sidrišnih kompleta i bateriju bušilice. Nova dubina istraženih kanala jame Nedam sada iznosi 1250 metara i očekuje se da bi u narednim istraživanjima mogla premašiti dubinu, zasad druge najdublje jame u Hrvatskoj, Slovačke jame (-1301m), rečeno je Hini iz ekspedicije.
Ekspediciju koju su organizirali Speleološki odsjek Planinarskog društva Sveučilišta Velebit u suradnji s Komisijom za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza i Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit, čine speleolozi iz Hrvatske, Austrije, Italije i Bugarske.
Istraživanja traju do 1. kolovoza, pa s obzirom na to da je primarni cilj postignut rano tijekom ekspedicije, speleolozi su se usmjerili na druge kanale u jami Nedam te na okolni krš strogog rezervata Hajdučkih kukova.
Speleologinja Đenis Barnjak nakon izlaza je izjavila da je ronjenje prošlo u najboljem redu, da se voda nije mutila, što je uz dovoljno rasvjete omogućilo snimanje potopljenog dijela jame.
Rekla je da su iza sifona ušli u vertikalni kanal koji se doima kao da pripada nekoj drugoj jami s kojom se spaja. Djeluje kao da nema veze s jamom Nedam, ušli smo u nešto novo, kazala je Đenis Barnjak.
Sve što sam pretpostavljao je bilo krivo. Mislio sam da je to dolazni kanal, no on se diže i naglo spušta, dolazi se u neki sasvim drugi vodeni tok i jako velike prostore, kazao je Dino Grozić, drugi u timu speleoronioca.
To čovjek baš ne bi očekivao na 1200 metara dubine. Sklisko je, mokro, kao korito rijeke prekriveno blatom. Ostali smo bez užeta, visiti u zraku. Bacali smo kamen u prostor prema dolje, zvuči kao da pada 50-60 metara, tako da jama ide sigurno stotinjak metara ispod sifona, kazao je.
Organizatori ističu da je ekspedicija doprinos hrvatskih speleologa obilježavanju UNESCO-ve svjetske godine krša i špilja.
Krš je globalno važan zbog velikih količina pitke vode u njegovom podzemlju te izuzetne georaznolikosti i bioraznolikosti. U špiljama i jamama zabilježeni su brojni geološki i klimatski procesi od daleke prošlosti Zemlje do danas. Jama Nedam kao jedna od dubokih jama Velebita daje izravan uvid u podzemne vodene tokove, geološke pojave i brojne špiljske životinje.
O posebnostima dubokih jama Sjevernog Velebita, od kojih su četiri dublje od 1000 metara i najdublje su u Hrvatskoj, može se upoznati u Kući Velebita u Krasnu, prezentacijskom centru Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, ističu.