Gigantska bakterija pronađena u močvari mangrova na Karibima daleko je najveća ikad pronađena, a sada znanstvenici misle da su shvatili kako je narasla do tako ogromne veličine.
Ova vrsta bakterija, Thiomargarita magnifica, 5000 puta je veća od većine bakterija i 50 puta veća od svih ostalih poznatih divovskih bakterija.
Da to stavimo u kontekst, to bi bilo kao da se čovjek susreće s drugim čovjekom visokim kao Mount Everest, rekao je morski biolog iz Kalifornije Jean-Marie Volland, ujedno i glavni autor nove studije.
Centimetar duga T. magnifica otkrivena je na jednom od bujnih, zelenih otoka Guadeloupea još 2009. godine. U vrijeme otkrića profesor biologije mora Olivier Gros tražio je bakterije koje su se koristile sumporom za proizvodnju energije.
Međutim, vidio je nešto vrlo čudno kada je svoj uzorak močvarne vode ubacio u laboratorijsku zdjelicu. Tanke niti vidljive golim okom lebdjele su iznad lišća i prljavštine.
Kad sam ih vidio, pomislio sam 'čudno'. U početku sam mislio da je to samo nešto čudno, neka bijela vlakna koja se trebaju pričvrstiti za nešto u sedimentu poput lista, rekao je.
Više od desetljeća kasnije nekoliko je istraživača provirilo kroz mikroskope kako bi ispitalo čudne male prokariote. Neobični organizam proboden je i proučavan pomoću fluorescencije, rendgenskih zraka, elektronske mikroskopije i sekvenciranja genoma kako bi znanstvenici mogli potvrditi da se zapravo radi o gigantskoj jednostaničnoj bakteriji.
Izvještavajući o svojim otkrićima u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Science, tim je otkrio nekoliko mehanizama koji mogu objasniti kako glomazna bakterija pomiče granice onoga što je teoretski moguće u smislu veličine.
Za razliku od većih, višestaničnih organizama, eukariota, poput nas, koji u svojim stanicama imaju organele zatvorene membranom poput jezgre, bakterije pripadaju skupini organizama zvanih prokarioti, za koje se tradicionalno smatra da su "nekompartmentalne vrećice enzima" bez unutarnjih membrana koje bi mogle odvojiti genetski materijal.
Pitanje bakterijske stanice pod upitnikom
T. magnifica smanjuje taj trend jer ima unutarnje membrane za pohranu DNK-a i ribosoma.
Budući da odvaja svoj genetski materijal u organelama vezanim za membranu, T. magnifica dovodi u pitanje naš koncept bakterijske stanice, pišu autori studije.
Kako T. magnifica ima više unutarnjih membrana za igru, može distribuirati proteinske strojeve koji čine energetsku valutu stanica, ATP (adenozin trifosfat). Druge bakterije nemaju unutarnje membrane, pa je jedino mjesto za postavljanje strojeva za stvaranje ATP-a u staničnoj ovojnici, koja obuhvaća cijeli organizam.
Budući da je tu energiju teško transportirati jako daleko, ovo ograničenje ograničava veličinu većine bakterijskih stanica.
Drugo ograničenje kod većine bakterija je to da se moraju moći udvostručiti u volumenu kako bi se mogle podijeliti na pola da bi se razmnožile. Za razliku od drugih bakterija, T. magnifica jednostavno odvoji mali dio sebe kako bi stvorila kćerinsku stanicu, čime nadilazi ovo ograničenje.
T. magnifica ima mnogo veći genom od drugih bakterija, s 11.788 gena u usporedbi s 3935 gena za prosječne prokariote.
Genetska analiza otkrila je skup gena za oksidaciju sumpora i fiksaciju ugljika, što sugerira da se T. magnifica oslanja na kemoautotrofiju (skupljanje energije oksidacijom kemikalija).
Možda postoje i druge divovske bakterije koje se "skrivaju na vidiku", zaključili su autori.
Izvor: Science Alert