Ugovor su u Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) potpisali ministrica Nataša Tramišak te dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Mirko Planinić, priopćeno je u petak.
Riječ je o projektu čije je financiranje osigurano u sklopu programa 'Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva', a u okviru Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021.
Ukupna vrijednost ugovora iznosi 2,1 milijuna eura, od čega je 1,8 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Norveškog financijskog mehanizma, dok 317,6 tisuća eura iznosi nacionalno sufinanciranje. Nositelj projekta je Geofizički odsjek PMF-a, a partnerska organizacija iz Kraljevine Norveške je Sveučilište u Bergenu.
Novim projektom geofizičara i seizmologa s zagrebačkog PMF-a modernizirat će sustav procjene rizika od potresa u Hrvatskoj i doprinijeti unaprjeđenju planova pripravnosti za katastrofe te ublažavanju seizmičke opasnosti.
Dekan PMF-a Mirko Planinić rekao je da u Hrvatskoj do sada nije postojao program posvećen isključivo istraživanju aktivnih rasjednih zona i utjecaja lokalnih uvjeta tla na distribuciju štete od potresa, a oba su ključna za istraživanje potencijalnih seizmičkih rizika i osmišljavanje učinkovitih strategija za ublažavanje posljedica potresa.
Analizom podataka dobivenih u ovom projektu, kombiniranjem tih novih znanja s postojećim podacima, a u suradnji s norveškim partnerom, naši će znanstvenici doprinijeti modernizaciji sustava procjene rizika od potresa u Hrvatskoj, istaknuo je.
Voditeljica projekta Snježana Markušić s Geofizičkog odsjeka PMF-a kazala je da je njihov cilj u sklopu toga projekta razviti i modernizirati metodologiju procjene seizmičke opasnosti u Hrvatskoj kako bi potaknuli aktivnosti za razvoj politike smanjenja seizmičkog rizika kroz širu znanstvenu infrastrukturu i izgradnju kapaciteta, prijenosa znanja i međunarodnu istraživačku suradnju.
Markušić očekuju da će projektni rezultati biti od velike važnosti za ublažavanje seizmičke opasnosti na teritoriju Hrvatske te da će pomoći nacionalnim tijelima, javnim i privatnim institucijama, agencijama za hitne slučajeve i urbanistima da unaprijede svoje planove pripravnosti za katastrofe.
Vjerujemo da ćemo time dati doprinos poboljšanje sigurnosti hrvatskih građana, rekla je.
Voditelj jedne od dviju glavnih komponenti projekta Josip Stipčević objasnio je da će se upotrebom novih metoda te kombiniranjem već dostupnih seizmoloških i geoloških podataka s novim podacima poboljšat poznavanje rasjednih sustava u blizini većih urbanih i ekonomskih središta u Hrvatskoj.
Sve ovo će nam u konačnici omogućiti da izračunamo modele potresne trešnje i lociramo potresno najugroženija područja, poručio je.
Stipčević ističe kako će se provođenjem širokog raspona seizmičkih mjerenja malog obima napraviti veliki broj lokalnih modela brzine seizmičkih valova, koji će poslužiti kao osnova za izradu mikrozonacijske karte odabranog seizmički ugroženog područja u Hrvatskoj.
Rezultat ovih istraživanja doprinijet će boljem razumijevanju seizmičnosti, seizmičkog hazarda, ranjivosti i rizika odabranog područja, dodao je.