U tjednu kad je NASA uspješno spustila rover Persevance na Mars, obilježava se još jedan važan događaj u istraživanju svemira.
Naime, prije 35 godina, 20.veljače 1986. godine prva Svemirska postaja "Mir" smjestila se u Zemljinu orbitu i započela potpuno novu eru u istraživanju svemira, ali i Zemlje.
Mir (na ruskom svijet), bila je prva sovjetska modularna svemirska postaja, ali i prva stalno naseljena dugovječna svemirska postaja. Iako je Mir nastao spajanjem nekoliko sovjetskih svemirskih postaja Saljut, bio je otvoren za astronaute iz cijelog svijeta.
Prva postaja Saljut lansirana je 19. veljače 1986., a već sljedeći dan zauzela je svoju stalnu poziciju u orbiti. Nakon toga uslijedio je niz lansiranja takvih modula koji je okončan 10 godina kasnije, 1996. godine.
Kako je Mir nastao tijekom hladnog rata, SAD su prvotno planirale izgradnju vlastite svemirske postaje koja je trebala biti njihov odgovor na Mir. No, s završetkom hladnog rata i otvaranjem Rusije suradnji sa SAD-om, planovi o postaji Freedom (na engleskom sloboda) odbačeni su.
Tijekom 15 godina u Zemljinoj orbiti, Mir je narastao na pravi labirint pun znanstvenih instrumenata, u kojem su obično boravila tri člana posade. Posljednji članovi otišli su u kolovozu 1999. godine, nakon čega je zaključeno da je Mir zastario te je odlučeno da će biti "vraćen" na Zemlju.
Njegovo putovanje okončano je 23. ožujka 2001. godine kad je kontrolirano ušao u atmosferu i srušio se u južni Pacifik.
Iako se pred kraj njegove misije spominjalo kako bi se Mir mogao koristiti i za privatna putovanja u svemir, od toga se na kraju odustalo.
No, čini se kako bi Rusija mogla ponovno poslati vlastitu svemirsku postaju u orbitu. Naime, suradnja na Međunarodnoj svemirskoj postaji završava 2025. godine, a ruska tvrtka RSC Energia već je ranije najavila kako radi na razvoju nove, multifunkcionalne svemirske postaje.
