Ako se sadašnji trendovi nastave, globalna populacija će dosegnuti vrhunac od 8,6 milijardi ljudi 2050. godine te nakon toga pasti na 7 milijardi do 2100. godine. Riječ je o projekciji modela razvijenog u sklopu inicijative neprofitne organizacije Rimskog kluba (Club of Rome), koja isto tako predviđa 2 do 3 milijarde manje ljudi u 2100. godini od ostalih novijih sličnih predviđanja.
Veliki skok = veliki pad stanovništva?
Model Earth4All, o kojem je riječ, kreiran je kako bi se istražilo koje bi politike donijele najviše dobra za većinu ljudi na planetu i koji također sugerira da bi, kada bi svijet uložio u takozvani "Veliki skok" za smanjenje siromaštva i nejednakosti, svjetska populacija dosegla vrhunac od oko 8,5 milijardi ljudi u 2040. godini te pad na 6 milijardi do kraja stoljeća.
Čak i ako brojke neće biti tako zastrašujuće kao neke starije prognoze, to ne znači da nemamo problema, kaže Beniamino Callegari sa sveučilišnog fakulteta Kristiania u Oslu i jedan od autora izvješća Earth4All.
Učinci velikog pada globalnog stanovništva
Veliki pad svjetske populacije pomoći će u ublažavanju ekoloških problema, ali nas sam po sebi neće spriječiti da dođemo do prijelomnih točaka u kojima čovječanstvo riskira destabilizaciju Zemljinih sustava za održavanje života, kaže David Collste sa Sveučilišta Stockholm u Švedskoj, član istog tima.
Smanjenje broja stanovnika također će smanjiti i udio radno sposobnih ljudi, što će otežati financiranje zdravstvene zaštite i mirovina. Tranzicija neće biti laka, jer to znači značajno stariju populaciju, kaže Callegari.
Što kažu druge projekcije globalnog stanovništva?
Iako su ove najnovije projekcije najniže dosad, sve nedavne globalne demografske projekcije sugeriraju da će svjetska populacija početi opadati do kraja stoljeća kao rezultat toga što ljudi imaju manje djece. Bio bi potreban golem napor da se ovo poništi, kaže Callegari i dodaje da zemlje poput Južne Koreje koje pokušavaju zaustaviti pad svoje populacije nisu u tome uspjele.
Ujedinjeni narodi kažu da je broj ljudi u svijetu prošle godine premašio 8 milijardi. Prema njihovim projekcijama predviđa se da će globalno stanovništvo narasti na više od 10 milijardi prije nego što počne opadati oko 2100. godine. Prognoze UN-a temelje se na ekstrapolaciji postojećih trendova u broju stanovništva i ne uzimaju u obzir uzročne čimbenike koji određuju koliko ljudi imaju djece ili koliko dugo ljudi žive.
Neovisne skupine koje uzimaju u obzir uzročne čimbenike koji stoje iza populacijskih trendova dale su međutim niže procjene. Na primjer, Stein Emil Vollset sa Sveučilišta Washington u Seattleu modelirao je rast stanovništva na temelju faktora kao što su razina obrazovanja žena te pristup kontracepciji. Godine 2020. njegov je tim projicirao da će populacija dosegnuti vrhunac ispod 10 milijardi oko 2070-ih i pasti na oko 9 milijardi do 2100. godine.
Model Earth4All složeniji je i uključuje ekološke, ekonomske i društvene čimbenike, poput proizvodnje hrane, prihoda, poreza, energije i nejednakosti te povratne sprege između tih čimbenika. Također uključuje očekivane učinke globalnog zatopljenja i koristi BDP po osobi kao zamjenu za postignuća u obrazovanju i pristup kontracepcijskim sredstvima.
Dok je Earth4All projekcija uobičajenog poslovanja znatno ispod projekcije Vollsetovog tima, ona je unutar raspona naših scenarija s bržim napretkom u obrazovanju žena s onima kojima je potrebna kontracepcija koja joj može pristupiti, kaže Vollset.
CIlj - dobrobit za sve
Inicijativa Rimskog kluba stoga poziva na poticaj za poboljšanje dobrobiti za sve ljude na planetu. To bi, kažu, uključivalo: smanjenje siromaštva ulaganjem bilijuna dolara u zelena radna mjesta i otpisivanje duga, smanjenje nejednakosti povećanjem poreza bogatijim ljudima, poboljšanje rodne ravnopravnosti osiguravanjem da više žena dobije bolje obrazovanje, promicanje zdravije i ekološki prihvatljivije prehrane i elektrificirati sve što se može elektrificirati i proizvoditi tu električnu energiju iz obnovljivih izvora.
Izvor: New Scientist