U Beogradu je službeno predstavljena inicijativa "Digitalna Srbija", neprofitna privatna partnerska inicijativa između Ringier Axel Springer Srbija i vodećih IT kompanija - Infostud, Microsoft, Nordeus, Price Waterhouse Coopers, Ringier Axel Springer, Seven Bridges, Startit, Telekoma Srbije i Telenora.
Kako je istaknuto na predstavljanju, misija ove inicijative je "fokusirati se na poboljšanje okvira i ekosustava koji je potreban kako bi se omogućio tehnološko poduzetništvo i digitalna inovacija kako u industriji tako i u obrazovanju u Srbiji".
Sve članice inicijative djelovat će kako bi se poboljšao okvir i investicijska klima te tako potaknulo tehnološko poduzetništvo, inovacije i podignuo nivo digitalne pismenosti i obrazovanja u digitalnoj ekonomiji.
"Tehnološki razvoj velikom brzinom donosi neizbježnu promjenu. Inovacije u poslovanju i obrazovanju pomažu povećati produktivnost. Omogućavaju nova rješenja u razvoju proizvoda i usluga. Vjerujemo u važnost povećanja digitalne inovativne snage u Srbiji jer će to biti poticaj koji će pomoći stvaranju novih poslova i jačanju našeg poslovanja", istaknula je utemeljiteljica i inicijatorica "Digitalne Srbije", Jelena Drakulić-Petrović, generalna managerica Ringier Axel Springer Serbija.
"Digitalna Srbija" pokrenuta je u sklopu "digitalswitzerland" partnerstva između privatnog sektora, javnog sektora i znanstvene zajednice. "digitalwritzerland" okuplja više od 70 uglednih kompanija i organizacija iz Švicarske, a do sad su joj se pridružila inovacijska središta iz Londona, Tel Aviva i Berlina.
Osim "Digitalne Srbije", početkom lipnja bit će pokrenuta i "Digitalna Poljska" inicijativa koja će poticati digitalizaciju ekonomije, modernizaciju obrazovanja i pravnog sustava te pomagati tvrtkama u Poljskoj u digitalizaciji poslovanja.
A gdje je Hrvatska?
Za razliku od Srbije, Hrvatska je krajem 2016. godine dobila Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji u prvih šest mjeseci svog rada nije napravio neke konkretne poteze.
Iako im u opisu misije stoji "podrška Vlade Republike Hrvatske razvoju informacijsko-komunikacijske infrastrukture i javnih digitalnih usluga, te popularizacija razvoja digitalnog društva u svim područjima života i djelovanja hrvatskih građana, gospodarstva i javnog sektora" nismo mogli pronači niti jedan konkretan projekt koji su pokrenuli od ustanovljenja do sada.
Jedini konkretan potez bilo je raspisivanje niza javnih natječaja za popunjavanje radnih mjesta u Uredu i obustavi istih.
Stoga se nameće pitanje, koja je uloga Središnjeg državnog ureda i kad ćemo napokon vidjeti neke konkretne mjere. S obzirom na to da je kurikularna reforma u kojoj je naglasak bio stavljen i na modernizaciju nastave informatike, ali i korištenje informatike i novih medija u drugim predmetima, trenutno na čekanju, čini se kako će nas susjedi u veoma kratkom roku prestići.
Da postoji želja i volja u obrazovnom sustavu i privatnom sektoru, vidljivo je iz cijelog niza privatnih inicijativa koje su pokrenute kako bi se mlađim generacijama dala barem neka šansa da uhvate korak sa svojim europskim vršnjacima.
U velikom broju zemalja u Europi, informatika je obavezni predmet od 1. razreda. Djeca uče logičko razmišljanje i kodiranje, a u Hrvatskoj raspravljamo o lektiri i povijesti. Potiče se učenje o robotici i programiranju, a kod nas djeca još uvijek uče o disketama i crno-bijelim ekranima.
Pravo je pitanje, što je potrebno da bi se pokrenula "Digitalna Hrvatska"?
