Švicarski astrofizičar izjavio je da izvanzemaljski život možemo pronaći izvan našeg Sunčevog sustava za 25 godina, no da trenutna tehnologija, poput NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb nije dovoljno moćna da locira dokaze izvanzemaljskog života.
Sasha Quanz, astrofizičar na švicarskom saveznom tehnološkom institutu ETH Zurich, poručio je navedeno na nedavnom otvaranju novog sveučilišnog Centra za porijeklo i rasprostranjenost života.
Iako je astronomima poznato 5000 egzoplaneta te da postoje još milijarde njih koje tek treba otkriti samo unutar naše galaksije, još uvijek se zapravo ne zna puno o atmosferama tih poznatih nam egzoplaneta.
Godine 1995. moj kolega i dobitnik Nobelove nagrade Didier Queloz otkrio je prvi planet izvan našeg sunčevog sustava' rekao je Quanz, a prenosi portal Space.com.
Vremenski okvir od 25 godina koji je Quanz postavio za pronalazak života izvan Sunčevog sustava ambiciozan je, ali ne i 'nerealan', prema njegovim vlastitim tvrdnjama.
Teleskop James Webb, koji nije napravljen isključivo za promatranje egzoplaneta, već umjesto za promatranje najstarijih zvijezda u svemiru, nedavno je objavio svoju prvu izravnu sliku egzoplaneta koji kruži oko daleke zvijezde - masivnog plinovitog diva HIP 65426 b, planeta koji je 12 puta veći od Jupitera.
Quanz je, međutim, objasnio da Webb, iako je najmoćniji opservatorij ikada postavljen u svemir, nije dovoljno moćan da bi mogao uhvatiti puno manje planete nalik Zemlji koji kruže dovoljno blizu svojih zvijezda da bi na njima mogla postojati tekuća voda.
HIP 65426 sustav je vrlo poseban sustav. U njemu je plinoviti divovski planet koji kruži vrlo daleko od zvijezde. To je ono što Webb može učiniti u smislu snimanja planeta. Nećemo moći doći do malih planeta. Webb nije dovoljno moćan da to učini, istaknuo je Quanz..
Gradi se najveći optički teleskop u povijesti
Međutim, postoji razlog za nadu budući da se već izrađuju novi instrumenti s jedinom svrhom popunjavanja te praznine u mogućnostima teleskopa James Webb. Quanz i njegov tim vode razvoj srednjeg infracrvenog ELT imagera i spektrografa (METIS), jedinstvenog, prvog instrumenta te vrste koji će biti dio Ekstremno velikog teleskopa (ELT).
Navedeni zemaljski instrument ELT gradi Europski južni opservatorij (ESO) u Čileu, a kada bude dovršen krajem tekućeg desetljeća, imat će zrcalo široko 40 metara, što ga čini budućim najvećim optičkim teleskopom na svijetu.
Primarni cilj instrumenta je napraviti prvu sliku zemaljskog planeta, potencijalno sličnog Zemlji, oko jedne od najbližih zvijezda. Ali naša je dugoročna vizija učiniti to ne samo za nekoliko zvijezda nego za desetke zvijezda, te istražiti atmosfere desetaka zemaljskih egzoplaneta, kaže švicarski astrofizičar.
Ono što ne znamo je imaju li ti zemaljski egzoplaneti atmosferu i od čega su te atmosfere napravljene. Moramo istražiti atmosfere ovih planeta. Potreban nam je promatrački pristup koji bi nam omogućio snimanje fotografija ovih planeta, rekao je Quanz, dodajući da bi mnogi od ovih egzoplaneta mogli podržavati život poput Zemlje.
Moramo steći dublje razumijevanje mogućih građevnih blokova života, puteva i vremenskih okvira kemijskih reakcija i vanjskih uvjeta, koji će nam pomoći da odredimo prioritete u ciljanju zvijzda i planeta. Moramo provjeriti u kojoj su mjeri tragovi života pravi bioindikatori, jer možda postoje drugi procesi koji bi mogli dovesti do stvaranja plinova u ovim atmosferama, poručio je na kraju Quanz.
Izvor: Space.com