UN je pozvao na uvođenje moratorija na korištenje određene tehnologije umjetne inteligencije (AI), poput skupnog prepoznavanja lica, dok se ne uvedu adekvatne sigurnosne mjere koje bi spriječile potencijalno katastrofalan učinak te tehnologije.
U izjavi koja je objalvjena u srijedu, UN-ova šefica za ljudska prava Michelle Bachelet naglasila je potrebu za uvođenjem izravne zabrane korištenja AI aplikacija koje nisu u sukladnosti sa međunarodnim zakonom o ljudskim pravima. istovremeno, Bachelet je pozvala na zaustavljanje prodaje određenih zabrinjavajućih tehnologija.
Ukazujući na to da algoritmi AI-ja i strojnog učenja sad dosežu u gotovo svaki kutak naših fizičkih i mentalnih života te čak i emocionalnih stanja, Bachelet je rekla da ta tehnologija ima potencijal biti "sila na strani dobra", ali da može imati i negativne te čak i katastrofalne učinke ako se koristi bez adekvatnog uzimanja u obzir na koji način ona djeluje na ljudska prava.
AI sustavi koriste se za određivanje tko će dobiti javnu uslugu, tko će imati šansu za zaposlenje te naravno utječu i na to kakve će informacije ljudi vidjeti i dijeliti online, kaže Bachelet.
Ne možemo si dopustiti nastavak trčanja za umjetnom inteligencijom. Potrebno je sad poduzeti mjere kako bi se postavile granice za AI u odnosu na ljudska prava, za dobro svih nas, poručila je Bachelet.
Technologies like facial recognition are increasingly used to identify people in real time and from a distance.
— UN Human Rights (@UNHumanRights) September 15, 2021
We call for a moratorium on their use in public spaces, at least until robust international #HumanRights safeguards are in place.
Learn more: https://t.co/VmmR75slYd pic.twitter.com/mslH79ccFK
Njezino upozorenje zapravo dolazi nakon što je Ured za ljudska prava UN-a objavio izvješće u kojem se analizirao učinak AI sustava na različita osnovna prava, uključujući privatnost, zdravlje, obrazovanje te slobodu izražavanja i kretanja.
U tom izvješću naglašena je nekolicina zabirnjavajućih tehnoloških pomaka, uključujući raširen ekosustav netransparentnog prikupljanja osobnih podataka i razmjene istih, kao i to kako su AI sustavi utjecali na pristupe vlada prema provođenju zakona i pravde te pristupu javnim servisima.
U tom izvješću se dodaje i da donošenje odluka iza kojeg stoji AI može biti i diskriminatorno, ako se bazira na nebitnim i zastarjelim podacima.
Ono na što se najhitnije poziva u tom izvješću jest potreba za "vodičem za ljudska prava" usmjerenim prema biometrijskim tehnologijama (koje mjere i snimaju jedinstvene tjelesne značajke i koje mogu raspoznati ljudska lica), jer one postaju najčešće rješenje za mnoge vlade, međunarodnih tijela i tehnološke tvrtki u obavljanju čitavog niza poslova.
Izvor: RT