Kad je prošle godine pokrenut Digitalni učenički inkubator, voditelj projekta Filip Vrhovnik, imao je jedan cilj - potaknuti učenike koji su zbog socijalnog distanciranja i učenja na daljinu "zaboravili" surađivati zajedno, da ponovno otkriju čari zajedničkog rada, budu kreativni i poduzetni.
Iako nisu znali što mogu očekivati, projekt se pokazao veoma uspješnim. Toliko uspješnim da nastavljaju i ove godine, ali u nešto drugačijem obliku.
Dojmovi su zaista pozitivni jer smo uspjeli izgraditi zajednicu učitelja i učenika koji razmišljaju drugačije i koji žele aktivno raditi kako bi razvijali sebe i vlastite potencijale. Drago nam je što se uključilo gotovo 2000 učitelja i učenika iz više od 160 škola, iz više od 80 različitih mjesta diljem Hrvatske, a koji su razvili više od 170 inovativnih projekata. Takvi rezultati jasno pokazuju da postoji velik broj mladih, ali i učitelja, koji kontinuirano grizu i gledaju prema naprijed. Ne zadovoljavaju se prosječnim, ne gledaju kako se provući s minimalno truda i rada i ne žele zadržati status quo. Mislim da je to slika Hrvatske kakvu svi skupa želimo graditi. Digitalni inkubator je alat kojim to možemo i ostvariti.
Očekivanja od ovog izdanja su visoka – i u kontekstu broja učenika i učitelja koji će se uključiti i u kontekstu finalnih projekata koji će se na kraju razviti. Također, cilj nam je doprijeti do još većeg broja različitih mjesta i gradova u Hrvatskoj kako bismo imali što raznolikije društvo i širi utjecaj. Cilj nam je pokazati svima da se može i da postoje brojni mladi ljudi koji žele i znaju stvarati – ovim projektom njih stavljamo u prvi plan, istaknuo je u razgovoru za Zimo Vrhovnik.
Jedna od novosti ove godine je i Digitalni inovacijski inkubator, namijenjen studentima.
U 2022. godini Digitalni inkubator širimo i na studentsku populaciju, a kako bismo ostvarili snažan utjecaj na mlade u svim fazama obrazovanja i tako gradili nove generacije lidera, inovatora i poduzetnika. U projekt se mogu besplatno uključiti studenti svih fakulteta u Hrvatskoj, bez obzira na struku i usmjerenje. Kod studenata nam je cilj aktivno trenirati kreativno, apstraktno i kritičko promišljanje ključno za rješavanje kompleksnih problema i razvoj inovacijskih projekata. Upravo to će biti ključna valuta budućnosti na tržištu rada i zato studente danas želimo pripremati za takvu budućnost.
Kako bi sve to skupa sveli na vrlo praktičnu i primjenjivu razinu, studente ćemo povezati s vodećim regionalnim kompanijama u različitim industrijama za koje će studenti moći razvijati inovacijske projekte:
Hrvatski Telekom, generalni partner projekta – telekom industrija
Jamnica – industrija pića
PIK Vrbovec – prehrambena industrija
Pevex – retail industrija
Ericsson Nikola Tesla – ICT industrija
Poliklinika Bagatin – medicinski turizam, pojašnjava.
Dodaje kako će studente provoditi kroz cijeli proces razvoja inovacijskih projekata, a dodatno će im pomoći i strukturirani zadatci, predavanja i feedback meetovi s mentorima kompanija i Instituta za inovacije. Svi projekti proći će kroz proces evaluacije, a najboljih pet prezentirat će pred stručnim žirijem.
Cilj je oba inkubatora potaknuti kreativnost i probuditi poduzetnički duh kod učenika odnosno studenata. Zanimalo nas je što su prošla iskustva pokazala - imamo li potencijala za stvaranje novih mladih i kreativnih poduzetnika?
Potencijal je apsolutno tu – no, važno je shvatiti da ga je potrebno kontinuirano razvijati i na tome aktivno raditi. Razvoj kreativnosti, inovacija ili poduzetničkog mindseta nije nešto što možemo naučiti i savladati kao ispit. Sličnija usporedba je sport – gdje ako želiš biti među najboljima, moraš stalno napredovati, pomicati vlastite granice i aktivno trenirati. Kreativnost nam je svima protuprirodna. Rođenjem nismo kreativni, već znatiželjni. Ljudski mozak, biološki gledano, ne želi promišljati – već nas održati na životu i trošiti minimalne količine energije za rješavanje problema. Stoga, ukoliko želimo razvijati vlastiti kreativni potencijal, kao i u sportu, moramo stalno trenirati vlastiti mozak i ustrajati na tom putu. Digitalni inkubator je zato tu za sve mlade u Hrvatskoj, ističe Vrhovnik.
Pravo je pitanje onda na koji način potaknuti ove nove generacije mladih i usmjeriti ih prema inovacijama i poduzetništvu.
Činjenica je da mladi danas žive u svijetu kojeg karakterizira brzina, jednostavnost i instantna dostupnost – informacija, roba/usluga i rješenja. U takvom kontekstu, pažnja im je skraćena, fokus slabiji i tolerancija za nešto što ih ne zanima manja. Mislim da se ova generacija puno lakše i brže pokreće, zato jer za to ima potrebne resurse i vrlo niske barijere. Problem se javlja u ustrajnosti i upornosti, želji da se nešto izgura i kada je teško ili nemoguće. Prošle generacije nisu imale toliko mogućnosti i alternativa, stoga odustajanje i nije bila neka opcija (za većinu). Danas, uz sve što se nudi i sve što je moguće, ako vide da nešto ne funkcionira – odustaju i prelaze na nešto drugo. To i nije toliko loše jer otvara prilike za eksperimentiranje, ali je važno da postoji ta neka unutarnja želja i strast da kad nađeš nešto što ti se sviđa i što stvarno voliš – da ne odustaješ.
U Digitalnom inkubatoru mlade gledamo kao buduće inovatore i genijalce, a ne kao klince koje je nešto potrebno podučiti. Od samog starta ih stavljamo u poziciju u kojoj se osjećaju dobro, slobodno, zaigrano i gdje imaju potpunu kontrolu. Postavljamo im važna i velika pitanja, kompleksne probleme i izazove gdje mogu pokazati svoj puni potencijal i sposobnost promišljanja. U takvom kontekstu im je puno interesantnije pratiti sadržaje koji su kraći i koji se bave temama koje ih interesiraju. Cijeli proces fokusira se na primjenu znanja i razmišljanje, gdje nema točnog i netočnog odgovora, već samo dobre argumentacije vlastitih perspektiva, dodaje Vrhovnik.
I prošle godine naglasak je, uz poticanje suradnje, inovativnosti i poduzetničkog duha i na edukativnoj komponenti cijeloj projekta. Tako su sudionici imali prilike slušati poznate i uspješne hrvatske poduzetnike i učiti iz njihovih iskustava.
Prva faza Digitalnog inkubatora je edukativna, a gdje nam je cilj učenicima i studentima prenijeti ključna znanja i principe kreativnosti, inovacija i razvoja projekata koji stvaraju vrijednost. U tom procesu sudionici će učiti od brojnih profesora, poduzetnika i stručnjaka iz prakse koji kreativnost i inovacije žive svakodnevno.
Neki od govornika su Goran Vlašić – suosnivač Instituta za inovacije, prof. John Deighton – profesor na Harvard Business School-u, Jan de Jong – Nizozemski serijski poduzetnik u Hrvatskoj, prof. Daniella Laureiro Martinez, ETH Zurich, Ivan Mrvoš – osnivač Include-a, Albert Gajšak – osnivač Circuitmessa, prof. Paolo Guenzi, SDA Bocconi, Ognjen Bagatin – suvlasnik medijske platforme Poduzetnik, Jelena Makovičić – glumica i predavačica javnih nastupa, Davor Runje – programer, znanstvenik i serijski poduzetnik, Marin Trošelj – suosnivač STEMI-a, Kristina Ercegović – serijska poduzetnica i spisateljica, te brojni drugi.
Važno nam je da mladi razviju znanja i vještine budućnosti, ali isto tako da i usvoje obrasce ponašanja i rutina koje su ključne za bilo kakvo stvaranje vrijednosti – bilo u vlastitom poduzeću ili kroz rad u korporaciji. Jedino na taj način sve naučeno mogu prenijeti u djelo, najavljuje Vrhovnik.
Treba istaknuti kako će timovi čiji projekti na kraju budu najbolje ocijenjeni biti i bogato nagrađeni.
Projekti će se ocjenjivati iz tri perspektive: 1) Originalnost i unikatnost – koliko je projekt jedinstven, originalan i drugačiji od svih ostalih; 2) Smislenost i korisnost – koliko projekt ima smisla i koristi za potencijalne potrošače i 3) Očekivani utjecaj – potencijal i utjecaj koji projekt može ostvariti na korisnike ali i društvo u cjelini.
Za najuspješnije smo osigurali vrijedne novčane nagrade, a gdje ukupni nagradni fond prelazi 200.000 kuna. Tako ćemo u učeničkom inkubatoru nagraditi tri najuspješnija tima u kategoriji osnovnih i srednjih škola, dodijelit ćemo nagradu „Škola za inovacije“ za najinovativniju osnovnu i srednju školu u Hrvatskoj te priznanje „Mentor inovator“ za učitelje koji su značajno doprinijeli razvoju kreativnosti učenika.
U kontekstu inkubatora za studente nagradit ćemo tri najbolja tima u svakoj industriji te uručiti Generalnu nagradu od 20.000 kuna sveukupnom pobjedniku pod pokroviteljstvom Hrvatskog Telekoma. Osim novčane nagrade, kompanije samostalno mogu odlučiti direktno angažirati, zaposliti ili investirati u neki od pobjedničkih timova. Stoga je upravo Digitalni inkubator izvrsna prilika za studente da se istaknu pred budućim poslodavcima te i prije zaposlenja pokažu što su u stanju napraviti i stvoriti, naglašava Vrhovnik.
Na kraju treba istaknuti još da se učenici osnovnih i srednjih škola mogu prijaviti u Digitalni inkubator do 14. ožujka, a za studente iz cijele Hrvatske besplatne prijave otvorene su sve do 27.03. na web stranici projekta .