U svjetlu nedavnih istraživanja, očito je da klimatske promjene predstavljaju značajnu prijetnju globalnoj sigurnosti dostupnosti hrane. Studija koju su proveli njemački znanstvenici otkriva alarmantne projekcije: potencijalni godišnji porast cijena hrane od 3,2 posto. Ta studija iznosi na vidjelo sumornu stvarnost eskalacije nesigurnosti dostupnosti hrane koju pokreće inflacija cijena izazvana klimatskim promjenama.
Prema Jessici Boxall i Michaelu Headu, višim znanstvenim suradnicima na Sveučilištu Southampton, rezultati njemačke studije ukazuju na zabrinjavajući trend koji bi mogao pogoršati postojeće ekonomske razlike. Očekuje se da će predviđeni skok cijena hrane do 2035. godine, u rasponu od 0,9 do 3,2 posto godišnje, nerazmjerno utjecati na kućanstva diljem svijeta.
Klimatske promjene - glavni krivac?
Afrika, usprkos svom minimalnom doprinosu klimatskim promjenama, zapravo će podnijeti najveći teret te krize, kao što je istaknuto u raznim studijama. Istraživanje Boxall i Heada u Gani naglašava dubok utjecaj nesigurnosti dostupnosti hrane povezane s klimom na ranjivo stanovništvo. U Mionu, ruralnom okrugu Gane, gotovo svi ispitanici pripisali su svoju nesigurnost u dostupnosti hrane klimatskim promjenama.
Štoviše, izbjeglice iz susjedne Burkine Faso u gornju istočnu regiju Gane ispričale su slična iskustva oko nestašice hrane, dodatno naglašavajući raširenost tog problema. Svi ti narativi bacaju svjetlo na surovu stvarnost u kojoj nesigurnost dostupnosti hrane izazvana klimatskim promjenama postaje normalna pojava.
Izazovi koje donose klimatske promjene višestruki su, pogoršavaju postojeće ranjivosti i ometaju tradicionalne poljoprivredne prakse. Više temperature, pomicanje godišnjih doba i povećana pojava štetnika i bolesti ugrožavaju prinose usjeva i rezerve hrane, podižući cijene i smanjujući kupovnu moć.
Nadalje, rezultirajuća inflacija povećava nesigurnost hrane, prisiljavajući kućanstva na kompromis u pogledu kvalitete prehrane i kulturnog značaja. Korelacija između svijesti o klimatskim promjenama i sigurnosti hrane naglašava hitnu potrebu za proaktivnim strategijama prilagodbe.
Što se može učiniti?
Prepoznajući klimatske promjene kao multiplikator rizika od gladi, u tijeku su globalne inicijative za integraciju prehrambenih sustava u klimatske akcijske planove. Napori da se smanje emisije stakleničkih plinova i diverzificiraju gospodarstva ključni su koraci prema ublažavanju tih utjecaja.
Državna intervencija također je ključna kako bi se ranjive zajednice zaštitile od začaranog kruga siromaštva koji je produžio rast cijena hrane, napominju Boxall i Head. Dok se svijet bori s dalekosežnim posljedicama klimatskih promjena, suradničke i proaktivne mjere su imperativ za očuvanje globalne sigurnosti hrane.
Izvor: The Conversation