U Zagrebu je danas otvorena dvodnevna konferencija Future Tense koja je u Muzeju za suvremenu umjetnost okupila brojne stručnjake tehnološke industrije, futurologe i znanstvenike. Tijekom prvog dana, uz keynote predavanje o budućnosti tehnologije, dominirale su teme o budućnosti medicine te o metaverzumu, uz neizostavnu umjetnu inteligenciju i AI chatbotove.
Future Tense otvorio je futurolog Nikolas Badminton koji je za sebe rekao kako je “inženjer nade” koji proučava načine na koji ljudi mogu iskoristiti svoje vještine kako bi stvorili bolji svijet. Posjetiteljima u prepunoj dvorani objasnio je postupak na koji on, kao i njegovi kolege u sklopu Futurist think tanka koji vodi, a koji promišljaju o budućnosti dolaze do svojih zaključaka i predviđanja. Prvo je potrebno skenirati signale, signale koji ukazuju na promjene, a kada se ti signali spoje, to postaje trend - u tehnologiji, kulturi i slično. Kad imaju trendove onda razmišljaju o scenarijima budućnosti o kojima onda razgovaraju s državnim organizacijama, vladama, kompanijama i savjetuju ih o budućnost.
Dotakao se i neizostavne teme umjetne inteligencije i ChatGPT-a za koji je rekao da je to samo alat, dok smo mi glavni. Naglasio je kako oko ChatGPT-a sada ima puno govora, uključujući i dosta pesimizma koji šire mediji. Za paniku nema razloga, dalo se zaključiti iz njegova izlaganja, jer i dalje su ljudi na prvom mjestu. Iako se tehnologija nekada čini kao hladna, strana, metalna pojava, ne smijemo zaboraviti na to da je ona stvorena za ljudska bića. Empatija tu igra vrlo važnu ulogu. Da bismo ovaj sve vidljiviji tehnološki napredak iskoristili na najbolji mogući način, moramo više misliti jedni o drugima, razgovarati i međusobno se slušati, komentirao je Badminton.
Kako je riječ o futurologu, naglasio je neke sektore za koje smatra da će biti od velike važnosti u narednom razdoblju - od AI farmi, solara i nuklearne fuzije pa do kvantnih računala, metaverzuma, ali i biljne medicine.
Tehnologija pomaže, ali za medicinu je najvažnija prevencija
Joe-Max Wakim (Foto: Vlado Cvirn)
Nakon njegova predavanja, na pozornici su svoje vizije o budućnosti tehnologije podijelili Nevena Crljenko (Philip Morris International), Ivan Runje (Hrvatski Telekom), Drago Cota (Glovo) i Renata Vujasinović (Visa) u diskusiji koju je moderirala Ana Muhar Blanquart.
Promjene u društvu traže promjenu načina razmišljanja, a ta prilagodba je mnogima izazovna. Odgovornost svih dionika je dobro se informirati jer odluke koje se donose trebaju biti takve da potiču razvoj i ulaganja u inovacije, ali i poticati korisnike da te inovacije prihvate , izjavila je Nevena Crljenko, potpredsjednica za korporativne poslove Philip Morris Internationala.
Drago Cota je nastavio: Umjetna inteligencija skraćuje vrijeme i povećava efikasnost u poslovanju, no utječe i na ljude kao živa bića. Mnogi su zabrinuti da će zbog nje ljudski kontakt nestati, no vjerujem da se to nikada neće dogoditi. U kontekstu Glova, to će značiti ubrzano naručivanje, ali i promjene u ponašanju korisnika, posebice u vidu strpljenja kojima već sad svjedočimo.
Umjetnu inteligenciju koristimo svaki put kada plaćamo Visa karticama, a malo po malo se krećemo prema takozvanom no cash društvu. Nove tehnologije sa sobom su donijele beskontaktno plaćanje, a kupci su prepoznali sve njegove prednosti. Takav vid transakcija je komotan, a trgovci ga preferiraju zbog sigurnosti, jednostavnosti i brzine. Ne očekujemo da će keš nestati, no kartično plaćanje je komoditet koji će s vremenom prevladati, rekla je Renata Vujasinović.
Nakon panela uslijedilo je predavanje Joe-Maxa Wakima iz Instituta za studije budućnosti iz Kopenhagena o budućnosti zdravstva i medicine na kojem je on posebnu važnost stavio na prevenciju. Tehnologija i inovacije itekako će biti važne, no puno se problema može riješiti prevencijom, odnosno ako ljudi više paze na svoje zdravlje te zdravije žive i bolje se hrane. Za današnju industriju zdravlja rekao je kako se fokusira prvenstveno na tretiranje bolesti, što je višestruko skuplje nego bavljenje uzrokom problema.
Načini na koji bi tehnologija mogla pomoći, odnosno već pomaže su brojni - od samih pametnih uređaja koji prate naše zdravlje i daju nam do znanja ako nešto nije u redu, zatim telehealth koji se pokazao pogotovo korisnim tijekom pandemije i digitalnih terapeuta, a jasno je koliko je potencijal tehnologije za razvoj cjepiva.
Imati zdravo društvo znači imati uspješnu ekonomiju. Na pravom smo putu ka jednakosti u zdravstvu, samo moramo iskoristiti maksimalni potencijal tehnologije, spojiti sve stavke koje stoje iza sustava zdravstva i fokusirati se na otkrivanje i prevenciju bolesti. Za sve to moramo naučiti koristiti tehnologiju i čitati podatke koje nam ona daje – rekao je Joe-Max Wakim.
Panel o medicini (Foto: Vlado Cvirn)
Ipak, kao vjerojatno najvažniju misao njegova predavanja, trebali bi zapamtiti da bi mi svi trebali ulagati u svoje zdravlje, to je naš najveći i najvažniji ulog, dok bi se zdravstveni sustav trebao koristiti za mali dio ljudi koji su bolesni.
Uslijedio je panel o tehnologiji i zdravlju na kojem su, uz moderiranje Ane Muhar Blanquart, sudjelovali prof.dr.sc. Dragan Primorac, Dženan Lojo iz TIS-a te prof.dr.sc. Darko Chudy. Dragan Primorac je tom prigodom izjavio kako u ovom kontekstu „nova generacija liječnika treba mentore koji će potaknuti stvaranje medicine izvrsnosti” te kako je preventivna medicina cilj kojem težimo. Kako kaže, države koje neće prihvatiti taj koncept, neće uspjeti.
Potencijal i izazovi metaverzuma
U nastavku konferencije naglasak je bio na metaverzumu. Svoj pogled na ovu tehnologiju okupljenima je objasnila Sofie Hvitved s Instituta za budućnost iz Kopenhagena, pri čemu je upozorila na određene mitove koji se vezuju uz nju. Prvenstveno kako je metaverzum jedan virtualni svijet koji će oblikovati samo jedna kompanija. Metaverzum je puno više od toga i, nevezano za vaš stav prema toj tehnologiju, Hvitved kaže kako ga treba uzeti ozbiljno.
Iako su pred metaverzumom brojni izazovi koji, među inim, uključujući i polarizaciju, pitanje ljudskih prava, zlostavljanje itd., njena je poruka kako već sada o tome moramo pričati.
O istoj teme metaverzuma nakon predavanja održan je panel na kojem su sudjelovali stručnjaci iz područja AI, tehnologije i medija Martina Silov, Matej Lončarić, Ante Mandić i Ana Zovko. Ana Zovko opisala je kako je izgledao njihov veliki projekt koji su napravili u metaverzumu (muzej osiguranja) koji je privukao veliku pažnju, a sam je projekt pokazao kako i među hrvatskim brendovima postoji veliki interes za metaverzumom, ali nema dovoljno znanja.
Dok Ante Mandić nije ljubitelj metaverzuma te, osim što još smatra kako nije tehnološki zreo, on u toj tehnologiji ne vidi previše smisla, Lončarić smatra kako je to tehnologija s kojom je potrebno eksperimentirati, odnosno iskušati je i vidjeti iz prve ruke kako to izgleda, a s vremenom će se pojaviti i neka platforma koja bi mogla učiniti metaverzum privlačnim i zanimljivim masama.
Martina Silov poseban je naglasak stavila na edukaciju jer, kako se pojavljuju nove tehnologije, uključujući i AI, tako se otvara nova prilika svima pa i Hrvatskoj da postane važan igrač na ovom polju.