Dva nedavna izvješća izazvala su zabrinutost oko popularnog umjetnog zaslađivača aspartama, ukazujući na njgovu moguću vezu s rakom jetre. Ta izvješća slijede savjete Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o izbjegavanju većine vrsta zaslađivača koji ne sadrže šećer, zbog njihovog mogućeg negativnog utjecaja na kontrolu tjelesne težine i povezanosti s dijabetesom, srčanim udarima i smrću, kao što je otkriveno u WHO-ovom pregledu iz 2022. godine.
Koji su zaslađivači problematični?
Svjetska zdravstvena organizacija prethodno je izjavila da i umjetni zaslađivači poput aspartama i saharina, kao i biljni zaslađivači poput stevije, mogu biti problematični. Nedavno smo izvijestili i o istraživanju koje tvrdi da konzumacija sukraloze može proizvesti kemikaliju koja se zove sukraloza-6-acetat, a koja ima štetne učinke po DNK. Međutim, zaslađivači dobiveni od šećernih alkohola koji se nazivaju polioli nisu uključeni u ovu kategoriju i nisu bili dio pregleda.
Dodatni rizik s aspartamom?
Dva su međunarodna tijela ovog tjedna izdala izvješća o aspartamu, no njihova se otkrića čine proturječnima. Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a (IARC) klasificirala je aspartam kao "moguće kancerogen", ukazujući na ograničene i neuvjerljive dokaze o njegovoj potencijalnoj ulozi u raku jetre.
Nasuprot tome, Zajednički stručni odbor za prehrambene aditive, američke Organizacije za hranu i poljoprivredu, zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, zaključio je da nema razloga mijenjati njihove trenutne preporuke o konzumaciji aspartama. Njihov savjet navodi da je sigurna konzumacija do 40 miligrama aspartama po kilogramu tjelesne težine. To bi bilo ekvivalentno približno 14 limenki dijetalnih bezalkoholnih pića dnevno za osobu tešku 70 kilograma.
Nalazi o ograničenim dokazima o karcinogenosti kod ljudi i životinja, te o ograničenim mehaničkim dokazima o tome kako se karcinogenost može pojaviti, naglašavaju potrebu za dodatnim istraživanjima kako bismo pročistili naše razumijevanje o tome je li konzumacija aspartama predstavlja kancerogenu opasnost, ističe Mary Schubauer-Berigan iz programa IARC Monographs
Je li sigurnije izbjegavati sve zaslađivače?
Namjera iza upotrebe zaslađivača u hrani i pićima je pomoći u smanjenju unosa šećera, budući da je pretjerana konzumacija šećera povezana s debljanjem, dijabetesom tipa 2 i bolestima srca. Međutim, dokazi koji podupiru učinkovitost zaslađivača u postizanju ovih ciljeva su različiti. Dok su neka kratkoročna ispitivanja pokazala smanjeno povećnje tjelesne težine kod djece koja su konzumirala pića sa zaslađivačima umjesto puno šećera, druga nisu uspjela dokazati takve dobrobiti.
Populacijske studije sugeriraju korelaciju između konzumacije zaslađivača i veće stope dijabetesa i srčanih bolesti. Međutim, Duane Mellor sa Sveučilišta Aston sugerira da bi ova korelacija mogla biti uzrokovana time što je veća vjerojatnost da će pretili pojedinci uopće koristiti zaslađivače.
Dostupni dokazi upućuju na to da uporaba zaslađivača koji nisu šećer ne donosi nikakvu dugoročnu korist u smanjenju tjelesne masnoće, navode pak iz WHO-a.
Upravljanje dijabetesom i drugim problemima
Preporuke WHO-a iz svibnja ne odnose se na pojedince kojima je već dijagnosticiran dijabetes, budući da revizija nije uzela u obzir studije u ovoj specifičnoj skupini. Unatoč tome, osobe s dijabetesom tipa 2 općenito moraju ograničiti unos šećera zbog zabrinutosti oko visoke razine šećera u krvi.
Neke studije su ukazale na potencijalne neočekivane štete od određenih zaslađivača, na temelju malih studija na ljudima ili životinjama. Na primjer, istraživanje sugerira da saharin i sukraloza mogu povećati razinu šećera u krvi, a preliminarni dokazi ove godine su pokazali da eritritol, uobičajeni poliolni zaslađivač, može pospješiti stvaranje krvnih ugrušaka. Međutim, polioli nisu bili dio WHO-ovog pregleda.
Podržavaju li stručnjaci izbjegavanje zaslađivača?
Mišljenja o zaslađivačima su podijeljena, a neki znanstvenici priznaju njihovu korisnost unatoč tome što ih WHO savjetuje protiv njih. Allison Sylvetsky sa Sveučilišta George Washington sugerira da je preporuka mogla biti nijansiranija u prepoznavanju potencijalnih kratkoročnih koristi zaslađivača bez šećera u naporima za mršavljenje kada se koriste razumno.
Potpuno izbjegavanje zaslađivača moglo bi se pokazati izazovnim, jer ih mnoga hrana i pića sada sadrže, a da se ne reklamiraju kao dijetalni proizvodi. To je osobito istinito u zemljama s porezima na šećer poput Velike Britanije, Južne Afrike i Portugala, gdje su proizvođači povećali upotrebu zaslađivača. Mellor predlaže da je, ako se odlučite konzumirati bezalkoholno piće, bolje odlučiti se za ono s manje šećera i više zaslađivača, iako je i dalje najbolji izbor obična voda.
Buduće implikacije i nacionalne politike
Zemlje nisu obvezne slijediti preporuke WHO-a, ali ta izvješća mogu utjecati na nacionalne politike. Zbog nejasnoća u dokazima, WHO svoje preporuke opisuje kao "uvjetne", što znači da ih različite zemlje mogu različito provoditi. Neke zemlje mogu odlučiti u potpunosti zanemariti smjernice WHO-a, uzrokujući potencijalna neslaganja i rasprave među kreatorima politike.
Izvor: New Scientist