Astrofizičari su dosad pokušavali pronaći crnu rupu srednje mase (Intermediate black hole, odnosno IMBH), dugo očekivanu "kariku koja nedostaje" između supermasivnih crnih rupa mnogo milijuna puta težih od Sunca i onih koji imaju zvjezdanu masu i koje nastaju nakon urušavanja masivne zvijezde. Samo postojanje IMBH-ova dovedeno je u pitanje i žestoko raspravljano u znanstvenoj zajednici.
Ipak, tim znanstvenika otkrio je anomalijsku crnu rupu, za koju se govorilo da je objekt srednje mase koji astrofizičari diljem svijeta već dugo traže, a njihova studija otkrića objavljena je u znanstvenom časopisu The Astrophysical Journal.
Crna rupa srednje mase je svemirski objekt čija je masa puno veća od crne rupe zvjezdane mase, odnosno čija je masa više od deset puta veća od mase Sunca, ali puno manja od mase supermasivne crne rupe čija masa iznosi više stotina stotina milijuna više od mase sunca.
Novootkrivena vrsta crne rupe skrivala se u ogromnom zvjezdanom jatu, B023-G078, smještenom u galaksiji Andromeda, koja je najbliža Mliječnoj stazi, našoj galaksiji.
Najzanimljivija stvar u vezi s ovim IMBH-om je njegova lokacija, nalazi se u masivnom zvjezdanom jatu oko Andromede za koju mislimo da je zapravo jezgra bivše patuljaste galaksije čije je rubove odnijela Andromedina gravitacija, rekao je za Gizmodo Anil Seth, astrofizičar sa Sveučilišta Utah i koautor studije.
Na temelju prethodnog rada na jezgrama s većom masom, simulacijama i ovom radu, čini se da ove ogoljene jezgre galaksija zapravo mogu biti najčešće okruženje za IMBH, odnosno može ih biti više u jezgrama ogoljenih galaksija nego u današnjima jezgrama galaksija, kaže Seth.
Istraživači kažu da je otkriće ključno za razumijevanje kako se crne rupe formiraju i rastu tijekom vremena i kako crne rupe male mase postaju supermasivna "čudovišta" u središtima galaksija. Unatoč činjenici da su znanstvenici sigurni da supermasivne crne rupe vrebaju u jezgri većine, ako ne i svih, galaksija, još ne razumiju kako su one postale toliko velike.
Vjeruje se da male crne rupe brzo evoluiraju u supermasivne, zbog čega je crne rupe srednje mase mnogo teže pronaći. Osim toga, ovakvi tipovi nebeskih objekata gotovo su nevidljivi za promatrače sa Zemlje, koji mogu otkriti crne rupe samo u blizini žive zvijezde koja na njih baca svjetlo.
U međuvremenu, samo u blizini naše galaksije, prema nekim procjenama znanstvenika, moglo bi postojati oko 46.000 crnih rupa srednje mase.
Koristeći nove podatke promatranja iz opservatorija Gemini i slika dobivenih iz svemirskog teleskopa Hubble, znanstvenici su izračunali kako je masa raspoređena unutar objekta B023-G078 modeliranjem svjetlosnog profila globularnog skupa. Za B023-G078 taj se svjetlosni profil razlikovao od standardnog. Daljnji izračuni pokazali su da se u središtu jata nalazi crna rupa srednje mase koja ima masu veću čak 100.000 puta od mase sunaca.
Brzine zvijezda koje dobivamo daju nam izravan dokaz da postoji neka vrsta tamne mase točno u središtu. Vrlo je teško kuglastim nakupinama formirati velike crne rupe. Ali ako je u ogoljenoj jezgri, tada već mora postojati crna rupa, ostavljena kao ostatak manje galaksije koja je pala u veću, kaže voditelj studije Renuka Pechetti, astrofizičar sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu, u izjavi koju je na svojim stranicama objavilo Sveučilište Utah.
Dodaje i da ono što se smatra IMBH-om, može biti i tek samo gomila crnih rupa zvjezdane mase, skupljenih dovoljno blizu da se percipiraju kao jedan veći objekt.
Izvor: Sputnik