Klimatske promjen i globalno zagrijavanje već sad ugrožavaju živote ljudi koji žive u području oko ekvatora, a procjenjuje se da su odgovorne za jednu od tri smrti uzrokovane vrućinom. Do kraja stoljeća situacija bi, predviđaju znanstvenici, mogla postati još teža.
Čak i ako čovječanstvo uspije ograničiti globalno zagrijavanje na 2 stupnja Celzija u odnosu na predinustrijsku razinu, posljednje procjene govore kako bi ekstremne vrućine i temperature mogle ugroziti život stanovnika tropskih i suptropskih krajeva i prije 2100. godine.
Znanstvenici upozoravaju da pošteđeni neće ostati ni stanovnici koji trenutno žive u područjima umjerene klime. Tako primjerice za Chicago predviđaju povećanje opasnih toplinskih valova za 16 puta do kraja stoljeća.
Ekstremno opasan toplinski stres postat će redovita pojava u podsaharskoj Africi, dijelovima Arapskog poluotoka i velikom dijelu Indije, upozoravaju znanstvenici u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature.
Kako ističu, do kraja 21. stoljeća, ta će područja većinu godine imati veoma visoke temperature koje se smatraju opasnima.
Bez prilagodbe, to će uvelike povećati broj bolesti povezanih s vrućinom te smanjiti sposobnost rada na otvorenom... Regije koje gotovo nikad nisu iskusile ekstremnu vrućinu, imat će između jednog i 15 dana ekstremno opasnih temperatura svake godine, ističu znanstvenici.
Naime, prema Indeksu topline, gornja granica temperature koja se može preživjeti iznosi 93 stupnjeva Celzija. No, na to koliku temperaturu čovjek može podnijeti ovisi cijeli niz čimbenika, među kojima je i vlaga.
Tako pri 100 postotnoj vlažnosti, opasna postaje temperatura koja prelazi 31 stupanj Celzija. Općenito, opasnima se smatraju temperature iznad 40, a izuzetno opasnima iznad 51 stupanj Celzija.
No, čak i kad uzmu takvu ljestvicu u obzir, znanstvenici su otkrili kako nam budućnost baš i nije ugodna.
Do 2050. godine, opasni indeks topline mogao bi biti premašen tijekom 50 posto godine u tropskim regijama. Do 2100. većina dana u godini spadat će u tu kategoriju, a čak 25 posto godine moglo bi spadati u izuzetno opasnu kategoriju.
Upozoravaju kako će ekstremne vrućine utjecati na zdravlje starijih, siromašnih i osoba koje rade na otvorenom. Kakve će posljedice ostaviti na poljoprivredu, stočarstvo i ekonomiju općenito, teško je uopće pojmiti.