Fizička svojstva tih "ledenih divova" uvelike se razlikuju od Zemljine. Neptun i Uran imaju kamenitu jezgru okruženu gustim slojevima leda sastavljenih od ugljikovodika poput vode i amonijaka. I duboko unutar tih planeta, oko 10.000 kilometara od površine, tlak je toliko intenzivan da fizičari već dugo spekuliraju da može stvoriti ''pljusak dijamanata''. Sada su napravili novi eksperiment koji simulira taj proces i pružili prve dokaze da je dijamantna kiša – moguća.
Istraživači iz Helmholtz-Zentrum Dresden-Rossendorf laboratorija u Njemačkoj simulirali su ekstremne uvjete koji se nalaze u unutrašnjosti planeta koristeći laser visoke snage koji je stvorio udarne valove u polistirenu, plastičnoj mješavini vodika i ugljika koji Neptunu daje njegovu prepoznatljivu plavu boju, kako bi se proizveo intenzivan tlak poput onog duboko ispod površina planeta.
Gotovo svaki ugljikov atom u polistirenu ugrađen je u mikroskopske dijamantne strukture do nekoliko nanometara širine, objavili su znanstvenici u časopisu Nature Astronomy. Iako su formacije trajale samo djeliće sekunde, to je bio prvi jasan eksperimentalni dokaz teorije o''dijamantnoj kiši''. Dominik Kraus, glavni autor istraživanja, izjavio je da su rezultati bili "jedan od najboljih trenutaka" u njegovoj karijeri jer su ranije sve to bile samo pretpostavke, piše The Times.
Dijamanti koji se oblikuju na Neptunu i Uranu mogli bi doseći milijune karata u težini. Usporedbe radi, najveći brušeni dijamant na svijetu Velika zvijezda Afrike (Cullinan 1) ima 530,4 karata (106,1 grama). Nalazi se na vrhu engleskog kraljevskog žezla. Drugi po veličini komad (Cullinan II) nalazi se u engleskoj kraljevskoj kruni. Oba ta predmeta čuvaju se u sklopu engleskih kraljevskih dragulja u londonskom Toweru.