Danas je često jako teško razlikovati lažne vijesti od stvarnih na internetu. O kakvom se velikom problemu radi, uvjerili smo se tijekom posljednjih izbora za predsjednika SAD-a, na čiji su ishod utjecale i lažne vijesti koje su se proširile Facebookom. Neke su zemlje na vrijeme prepoznale potencijalne opasnosti, pa su tako Finci još ranije pokrenuli veliki program edukacije svojih građana o lažnim vijestima, u čemu im pomažu stručnjaci iz cijelog svijeta.
Opasnosti lažnih vijesti iznimno su velike i puno su veće od utjecaja na glasače prilikom izbora – one utječu na poslovanje kompanija, stanje na burzi, na medije, zdravstvo, e-trgovinu itd.. Istraživanje koje su proveli izraelska kompanija za kibernetičku sigurnost CHEQ i sveučilište u Baltimoreu pokazalo je da šteta od lažnih vijesti na globalnom nivou tijekom jedne godine iznosi čak 78 milijardi dolara. Za izračun te cifre korišteni su podaci koje je prikupio CHEQ, posljednje ekonomske analize, kao i intervjui s brojnim stručnjacima.
Najveća financijska šteta lažnih vijesti odražava se na poslovanje na burzi te su gubici na burzi uzrokovani fake newsom iznosili čak 39 milijardi dolara. Lažne informacije u zdravstvenom sektoru utječu na godišnje gubitke od 9 milijardi dolara, dok u financijskoj industriji imaju još veću težinu i utječu na gubitke od 17 milijardi dolara. U izvještaju se naglašava i šteta nastala ugledu kompanija na koje se odnose lažne vijesti te upravljanje njihovom reputacijom iznosi 9 milijardi dolara, a 3 milijarde dolara godišnje iznose troškovi koje platforme ulažu u sigurnost i sprječavanje širenja lažnih vijesti.
Također, isto je istraživanje pokazalo da se godišnje troši najmanje 400 milijuna dolara na širenje lažnih vijesti u političkim kampanjama. Što se nadolazećih izbora u SAD-u tiče, predviđanja govore da će se na oglašavanje i širenje lažnih vijesti potrošiti oko 200 milijuna dolara.
Treba napomenuti kako je riječ o ekonomskoj šteti nastaloj širenjem lažnih vijesti, no ako gledamo širu sliku i indirektne ekonomske troškove koji se odnose na npr. gubitak povjerenja u vladu i državne institucije, gubitak vrijednosti brendova i drugo, šteta bi se približila 100 milijardi dolara godišnje.
Izvor: ZDnet
