Roveri na Marsu za traženje bioloških tragova mogli bi imati poteškoća u toj potrazi jednostavno zato što njihovi instrumenti nisu dorasli tom zadatku. Najnovija znanstvena studija provedena u čileanskoj pustinji Atacami, najstarijoj pustinji na Zemlji, pokazuje kako trenutačna tehnologija ne može uvijek uočiti tragove života ni na površini našeg planeta, a kamoli onda i na Marsu.
Autori te studije tvrde da će nam život na Marsu i dalje izmicati ako ne poboljšamo sposobnosti identificiranja odavno mrtve (nekoliko milijardi godina unazad) ''mikrobne tamne tvari'', kada je Mars bio topliji i vlažniji nego što je danas.
Testiranje najboljih instrumenata u Atacami
Pustinja Atacama ima drevnu deltu zvanu Crveni kamen, koja sadrži pijesak i stijene bogate hematitom i blatom. Geološki gledano, to je područje dosta slično dijelovima Marsa, zbog čega ga astrobiolozi često koriste kao model za Crveni planet.
Kada su testirali mineralogiju Crvenog kamena najboljim instrumentima koji su danas dostupni, autori navedene studije otkrili su neke tajanstvene znakove. Gotovo devet posto genetskih sekvenci dobivenih sekvenciranjem iduće generacije palo je u ''neklasificiranu'' kategoriju, dok se 40 posto preostalih sekvenci nije moglo pripisati ničemu specifičnijem osim najvišim taksonima, kao što su redovi ili domene.
Znanstvenici s Autonomnog sveučilišta u Čileu (Universidad Autónoma de Chile) kažu da njihova otkrića otkrivaju neuobičajeno visok stupanj filogenetske neodređenosti. Stoga su predložili novi koncept koji predstavlja tu nesigurnost, ono što nazivaju "tamnim mikrobiomom". Ovaj izraz u biti se odnosi na mikroorganizme koje znanstvenici mogu otkriti putem genetskog sekvenciranja, a da ne znaju točno što su.
Tamni mikrobiom Crvenog kamena može biti sastavljen od doista novih postojećih vrsta koje se ne nalaze nigdje drugdje na Zemlji, ali također može biti slučaj da takav tamni mikrobiom zapravo predstavlja reliktnu zajednicu mikrobnih vrsta koje su koristile da nastanjuju deltu Crvenog kamena u dalekoj prošlosti, čiji postojeći srodnici nisu pronađeni u postojećim bazama podataka sekvenci, pišu znanstvenici u novoj studiji, koja je objavljena u časopisu Nature Communications.
Uzorci Crvenog kamena također su analizirani pomoću instrumenata za testiranje korištenih na Marsu ili namijenjenih za Mars, pokazujući da je otkrivanje mikroorganizama mnogo zahtjevnije, s ograničenim ili nikakvim otkrivanjem u većini slučajeva.
Znakovi organskih tvari nisu nužno i znakovi života
NASA-in rover Perseverance 2022. godine na Marsu pronašao je ''jake znakove'' organske tvari dok se kotrljao kroz deltu drevne rijeke. U godinama prije toga rover Curiosity pokupio je znakove organskih molekula u pijesku i osušenom mulju. Riječ je o obećavajućim otkrićima, no organska tvar nije siguran znak života. Još uvijek nije jasno imaju li te molekule biološko podrijetlo.
Naše analize instrumenata na testnoj platformi koji jesu ili će biti poslani na Mars otkrivaju da iako mineralogija Crvenog kamena odgovara onoj koju su otkrili zemaljski instrumenti na Crvenom planetu, slično niske razine organskih tvari bit će teško, ako ne i nemoguće otkriti u marsovskim stijenama, ovisno o instrumentu i tehnici koja se koristi, zaključuju istraživači u Čileu.
Naši rezultati naglašavaju važnost vraćanja uzoraka na Zemlju kako bi se konačno utvrdilo je li život ikada postojao na Marsu, zaključuju autori studije.
Izvor: Science Alert