Finski znanstvenici koji se bave zaustavljanjem starenja otkrili su da su muškarci u svojim pedesetima, u prosjeku, biološki četiri godine stariji od žena iste dobi. Taj se jaz već javlja u dvadesetim godinama života, pokazala je prva studije te vrste objavljena u znanstvenom časopisu The Journals of Gerontology: Series A.
Znanstvenici su usporedili kronološku dob tisuća dobrovoljaca, s njihovom biološkom dobi korištenjem testova koji procjenjuju propadanje tijela na temelju suptilnih markera vezanih za našu DNK.
Uzročnici jaza u starenju
Iako je studija otkrila jaz u starenju, njezini autori vjeruju da se on s vremenom smanjio, vjerojatno zato što je stopa pušenja kod muškaraca u Finskoj naglo pala. Broj muškaraca koji puše u Finskoj pao je s 37 posto u 1970-ima na trenutnih 17 posto, dok taj postotak kod žena nije mijenjao i iznosi oko 15 posto.
Indeks tjelesne mase (Body Mass Index ili BMI) još je jedan od glavnih čimbenika iza spolne razlike u starenju, rekao je tim finskih znanstvenika sa Sveučilišta Jyväskylä.
Rezultati nove studije mogli bi pomoći objasniti zašto žene žive dulje od muškaraca. Primjerice, žene u Velikoj Britaniji imaju očekivani životni vijek od 83 godine, u usporedbi sa samo 79 godina za muškarce. U SAD-u žene obično žive oko pet godina duže od muškaraca.
Istraživanje nad tisućama blizanaca
Istraživanje je pratilo biološku dob kod 2240 blizanaca, koji su podijeljeni u dvije odvojene skupine ovisno o njihovoj dobi. Jedna skupina je bila u dobi između 21 i 42 godine, dok je druga bila u dobi između 50 i 76 godina.
Otprilike 151 par blizanaca koji su proučavani bili su brat i sestra, što je istraživačima omogućilo kontrolu njihove genetike i načina života tijekom odrastanja.
Procijenili su njihovu biološku starost pomoću epigenetskih satova, koji mjere takozvane razine metilacije DNK. To je mjera u kojoj su se posebne molekule, zvane metilne skupine, zakačile za DNK u vašim stanicama. Slikovito rečeno, to je poput školjki koje se pričvršćuju za trup broda te ga tako usporavaju.
U istraživanju su korištena četiri različita epigenetska sata u pokušaju da se dobije što točnije predviđanje biološke starosti.
Znanstvenici su isto tako mjerili godine sudionika u redovitom obrazovanju, indeks tjelesne mase i razinu pušenja, pijenja i tjelesne aktivnosti, kako bi vidjeli koji čimbenici mogu utjecati na brzinu njihovog starenja.
Očita razlika u starijoj dobi
Rezultati su pokazali da su muškarci bili stariji od žena u svim skupinama kada su koristili sve te parametre. Razlika, koja je bila očita u mladoj odrasloj dobi, postajala je veća kako su starili, skočivši s jedne do dvije godine na tri do četiri godine. Jaz je ostao i kada je tim uzeo u obzir sve posredničke čimbenike, sugerirajući da nešto genetski održava žene mlađima.
Otkrili smo da su muškarci biološki stariji od žena iste kronološke dobi, a razlika je znatno veća kod starijih sudionika. Primijetili smo spolnu razliku u tempu starenja, koja nije objašnjena čimbenicima povezanima s načinom života. U našoj studiji također smo koristili prilično rijedak dizajn studije i usporedili tempo starenja među parovima blizanaca suprotnog spola. Slična razlika uočena je i tim blizancima. Muški brat ili sestra bio je oko godinu dana biološki stariji od svoje su-blizanke. Ti su blizanci odrasli u istom okruženju i dijele pola svojih gena. Razlika se može objasniti, primjerice, spolnim razlikama u genetskim čimbenicima i povoljnim učincima ženskog spolnog hormona estrogena na zdravlje, pojasnila je Anna Kankaanpää, glavna autorica studije.
Izvor: Daily Mail