Klimatske promjene prijete cijelom svijetu i oni koji shvate koliko će se svijet u budućnosti mijenjati te reagiraju na vrijeme, izbjeći će materijalne štete i gubitak ljudskih života.
Tako je Atena, kao prvi grad u Europi i tek drugi u svijetu, odlučila imenovati gradskog dužnosnika koji će biti zadužen za borbu protiv "tihog ubojice" koji svake godine ubije tisuće ljudi diljem Europe - vrućine.
Naime, još je 2018. godine objavljena studija koja jasno upozorava kako će upravo Atena u budućnosti biti "najtopliji grad Europe" i koja ima najveći rizik za ekstremnu vrućinu (pogotovo u ljetnim mjesecima). Uz to što visoke temperature mogu biti pogubne za starije stanovništvo i beskućnike kojih u Ateni ima napretek, u studiji se upozorava kako bi toplinski valovi, za koje se očekuje da će postati sve učestalija pojava u Ateni, mogli bi se negativno odraziti i na glavni izvor prihoda glavnog grada Grčke - turizam.
Kako bi to preduhitrili i poduzeli sve što mogu, u Ateni su odlučili bivšu zamjenicu gradonačelnika, Eleni Myrivili, postaviti na mjesto "glavnog direktora zaduženog za borbu protiv vrućine". Myrivili će tako preuzeti vodeću ulogu u borbi protiv vrućine i pokušati ublažiti posljedice klimatskih promjena koje prijete da će do 2050. Atena postati najtopliji grad u Europi. Fokusirati će se na prilagodbe klimatskim promjenama, ali boriti da se provede klimatski akcijski plan za Atenu do 2030. godine.
Podaci pokazuju kako bi se prosječna temperatura tijekom najtoplijih dana, a to se sad smatraju svi dani s najvišom dnevnom temperaturom višom od 35 stupnjeva Celzija, mogla popesti i na više od 45 stupnjeva do 2050. godine. Pri tome se očekuje da će količina kiše biti minimalna.
Myrivilin ured pokušat će pronaći i implementirati rješenja za ekstremnu vrućinu kroz okupljanje svih bitnih dionika - od lokalne uprave do regionalnih predstavnika i privatnog sektora. Također, posebnu će pozornost posvetiti osvještavanju građana o opasnostima koje vrućina donosi, jer za većinu je vrućina "nešto što se podnosi". Već planira uvođenje "hladnih točaka", mjesta u gradu na koja se ljudi mogu otići ohladiti kao što su to javne zgrade, škole i knjižnice.
Atena se tako pridružuje Miamiju, koji je prvi na svijetu imenovao posebnu osobu čija je glavna zadaća borba protiv vrućine u gradu, a uskoro će im se pridružiti i Freetown iz Sierra Leona koji se našao na listi najugroženijih afričkih gradova.
Zagrebu prijete poplave, Madridu suša, a Sofiji vrućna i suša
No, Atena nije jedini grad koji će se morati naučiti boriti protiv vrućine i toplinskih valova, ali i drugih negativnih posljedica klimatskih promjena.
U istom istraživanju koje je objavilo Sveučilište Newcastle, i koje je objavljeno u časopisu Environmental Resesarch Letters, obuhvaćen je čak 571 grad diljem Europe. Zabrinjavajuće je što su znanstvenici utvrdili kako će svi ti gradovi iskusiti pogoršanje uvjeta života zbog klimatskih promjena. U gotovo cijeloj Europi tako se očekuje pogoršanje uvjeta života zbog vrućine. Južnu Europu mučit će sve jača suša, dok će se u sjevernoj i sjeverozapadnoj Europi gradovi morati suočiti sa sve većom opasnosti od poplava. Kako to izgleda, mogli smo vidjeti nedavno na primjeru Njemačke, Austrije i Nizozemske.
Među ostalim, najugroženiji gradovi u kojima bi se mogle očekivati sve češće i sve veće poplave su Dublin, Helsinki, Riga, Vilnius i Zagreb. Ističu i kako bi Stockholm i Rim mogli u budućnosti bilježiti najviše vrućih dana tijekom ljeta, dok bi Prag i Beč mogli rušiti rekorde što se tiče najviše dnevne temperature. S druge strane, Lisabon i Madrid mogli bi se naći u problemima zbog sve duljih perioda suše, dok bi gradovi poput Atene, Nicosije, Vallete i Sofije u budućnosti mogli imati dva velika problema - vrućinu i sušu.
Autori studije upozoravaju kako bi do 2050. godine neki gradovi mogli doživjeti rast temperature tijekom najtoplijih dana za do 14 stupnjeva. Ističu kako će "prilagodba gradova za toplinske valove predstavljati veliki izazov".
U južnoj Europi prilagođavanje na neke od projiciranih promjena može se postići samo temeljnim i skupim promjenama u svakom gradu ili vodoopskrbnom sustavu. S druge strane, u središnjoj Europi, iako će promjene biti velike pogotovo što se poplava i klime tiče, trebali bi postojati zadovoljavajući kapaciteti i ekonomski resursi koji bi mogli osigurati prilagođavanje.
Izvor: Fast Company